Sve objave od ADMIN JAŠARAGIĆ

Civilna zaštita i reakcija na potres: Što je to civilna zaštita?

Piše: doc. dr. sc. ROBERT MIKAC

Nakon snažnog potresa koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio središnju Hrvatsku, kao i stotina manjih koji su uslijedili nakon njega, puno se raspravlja o brzini reakcije, načinu koordinacije, uključenim institucionalnim i volonterskim akterima, prioritetima, trenutnim i budućim aktivnostima. Rasprava uključuje mnoga pitanja, probleme i relacije koje imamo i koje smo stvorili u Hrvatskoj u proteklih trideset godina. Jedna od nezaobilaznih tema koja nikog u ovoj situaciji ne ostavlja ravnodušnim jest i pitanje civilne zaštite. Rasprava se trenutno vodi oko dva ključna pitanja. Prvo, da li je civilna zaštita reagirala pravovremeno? Drugo, da li civilna zaštita uspješno koordinira sve uključene na terenu – od državnih institucija, preko volontera, do samih stradalih? U mnoštvu najrazličitijih komentara mogli su se pročitati i čuti kvalitetni uvidi u stanje i problematiku pa sve do onih koji su pisani paušalno i bez sagledavanja šire slike.

Nastavi čitati

Mobilizacijska struktura veteranskog pokreta u Hrvatskoj: organizacije društvenog pokreta i članstvo

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.57.3.08

Dragan Bagić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kruno Kardov ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mislav Škacan

Puni tekst: hrvatski, pdf (385 KB) str. 195-223 citiraj

Sažetak
Cilj rada je istražiti dinamiku udruživanja hrvatskih ratnih veterana te ustanoviti ključna obilježja koja doprinose članstvu u veteranskim organizacijama. Analiziraju se podaci veteranskih organizacija iz Registra udruga RH za razdoblje od 1991. do 2014. godine te podaci o socio-demografskim karakteristikama, veteranskom identitetu i političkim preferencijama članova veteranskih organizacija prikupljeni anketnim istraživanjem 2015. godine. Rezultati pokazuju da je članstvo veteranskih organizacija određeno ratnim iskustvom, socio-demografskim te političkim obilježjima. Veteranske organizacije su dominantno mjesnog karaktera, a ključne interne razlike u udruživanju određene su posljedicama rata i načinom ulaska u rat. Zabilježene su značajne razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija u smislu da su članovi u većoj mjeri orijentirani prema desnom političkom spektru, što pokazuje da u određenim prilikama veteranske organizacije mogu značajno usmjeravati kolektivno djelovanje ratnih veterana u političkoj areni. U radu se raspravljaju uvidi o asocijacijskoj gustoći veterana, razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija te obrasci i ciklusi veteranskog udruživanja.

Ključne riječi
hrvatski ratni veterani; veteranski pokret; organizacije društvenog pokreta; političke preferencije; veteranski identitet

Hrčak ID: 245665

URI
https://hrcak.srce.hr/245665

Mobilizing Structure of War Veterans’ Movement in Croatia: Social Movement Organizations and Membership

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.57.3.08

Dragan Bagić ; Faculty of humanities and social sciences, University of Zagreb
Kruno Kardov ; Faculty of humanities and social sciences, University of Zagreb
Mislav Škacan

Fulltext: croatian, pdf (385 KB) pages 195-223 cite

Abstracts
The paper explores organizing dynamics of Croatian war veterans and the key attributes of membership in veterans’ organizations. We use data from the Register of associations of the Republic of Croatia for the period 1991-2014, as well as data from 2015 survey research on sociodemographic profile, veterans’ identity and political preferences of members of veterans’ organizations. The results show that membership of veterans’ organizations is determined by the war experience, socio-demographic and political factors. Veterans’ organizations are predominantly local in nature, and the key internal divisions are based on victimization and the status of volunteer. Members and non-members of veterans’ organizations significantly differ in political orientations. Members of war veterans organizations are more oriented towards the right side of the political spectrum, indicating that on certain occasions veterans’ organizations could direct the collective action of war veterans in support of right-wing political parties and candidates in the political arena. The paper discusses insights on associational density, differences between members and non-members of veterans’ organizations as well as patterns and cycles of veterans’ organizing.

Keywords
Croatian War Veterans; Veterans’ Movement; Social Movement Organizations; Political Preferences; Veterans’ Identity

Hrčak ID: 245665

URI
https://hrcak.srce.hr/245665

Decentralizacija organa unutarnjih poslova u SR Hrvatskoj

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.57.3.07

Christian Axboe Nielsen ; School of Culture and Society

Puni tekst: hrvatski, pdf (299 KB) str. 174-191 citiraj

Sažetak
Kako su se organi unutarnjih poslova u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i u socijalističkoj Jugoslaviji razvijali, čime su se bavili, do kakvih je promjena došlo i zbog čega? Tijekom otprilike prva dva desetljeća socijalističke Jugoslavije
pitanja koja su se odnosila na policiju i državnu sigurnost – ili službenim nazivom na organe unutarnjih poslova – bila su poput većine ostalih pitanja u zemlji vrlo centralizirana. Međutim, postoje indicije da 1966. možda nije bila toliko značajna prekretnica kako se popularno misli te da su neke važne promjene bile ubrzane, a ne pokrenute nakon smjenjivanja Aleksandra Rankovića. Ovaj članak prvenstveno se temelji na izvorima iz 13. maja, službenog časopisa Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove (SSUP). Pažljivo čitanje tog časopisa otkriva članke koji se bave pravnim, konceptualnim, tehničkim i praktičnim pitanjima policije. Časopis je stoga dobro mjesto za prikupljanje informacija radi boljeg razumijevanja organa unutarnjih poslova u Jugoslaviji. Ovaj članak razmatra i analizira početak decentralizacije organa unutarnjih poslova u Hrvatskoj, prije svega u području organa javne sigurnosti.

Ključne riječi
Ministarstvo unutarnjih poslova; decentralizacija; općine; policija; javna sigurnost

Hrčak ID: 245664

URI
https://hrcak.srce.hr/245664

Decentralization of the Organs of Internal Affairs in the Socialist Republic of Croatia

Review article
https://doi.org/10.20901/pm.57.3.07

Christian Axboe Nielsen ; School of Culture and Society

Fulltext: croatian, pdf (299 KB) pages 174-191 cite

Abstracts
How did the organs of internal affairs in the Socialist Republic of Croatia and in socialist Yugoslavia develop, what did they actually do, what changes occurred with respect to them, and why? During approximately the first two decades of socialist Yugoslavia, issues related to police and state security – or, as they were officially called, the organs of internal affairs – were, like most other matters in the country, heavily centralized. However, there are indications that 1966 may not have been as significant a watershed moment as is commonly thought, and that some important changes were accelerated rather than triggered after the ouster of Ranković. This article is primarily based on sources from 13. maj, the official journal of the Federal Secretariat for Internal Affairs (SSUP). A careful reading of this journal reveals very detailed articles dealing with legal, conceptual, technical and practical issues affecting policing. The journal is therefore a good place to gather information for a better understanding of policing and internal affairs in Yugoslavia. This article examines and analyses the beginning of decentralization of internal affairs in Croatia, above all with regard to public security bodies.

Keywords
Ministry of Internal Affairs; Decentralization; Municipalities; Police; Public Security

Hrčak ID: 245664

URI
https://hrcak.srce.hr/245664

Konceptualizovanje siromaštva u socijalnoj politici i praksi socijalističke Jugoslavije

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.57.3.06

Natalija Perišić ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu
Jelena Vidojević ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu

Puni tekst: srpski, pdf (332 KB) str. 150-173 citiraj

Sažetak
Fokus ovog rada je na konceptu siromaštva i njegovom prevođenju u propise, politike i prakse zaštite siromašnih tokom perioda u kojem je socijalizam bio zvanična vladajuća doktrina u Jugoslaviji (1945-1991). Uvodni deo propraćen je marksističkim objašnjenjem pojma siromaštva, a zatim ukratko i njegovim adaptiranjem u socijalističkoj Jugoslaviji. Slede opis i analiza kontekstualizovanja siromaštva u periodu socijalizma u Jugoslaviji, kao i njegovih ideoloških i administrativnih konstrukcija i rekonstrukcija kroz sistem socijalne zaštite. Cilj rada je da istraži interpretacije, tj. uokviravanje koncepta siromaštva u politici te njegovu implementaciju u svrhu garantovanja “slobode od nužnosti” u društvu u posleratnoj Jugoslaviji. Metodološki pristup koji je korišćen u radu jeste kvalitativna analiza.

Ključne riječi
siromaštvo; nejednakosti; socijalna zaštita; socijalizam; Jugoslavija

Hrčak ID: 245663

URI
https://hrcak.srce.hr/245663