Sve objave od ADMIN JAŠARAGIĆ

Suvremena znanstvena relevantnost Marxove analize kapitala (u povodu rasprave o knjizi Daga Strpića Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije )

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.57.2.03

Zdravko Petak ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (323 KB) str. 56-71 citiraj

Sažetak
U radu se razmatraju relevantnost Marxove analize kapitala i značaj prikaza te analize u Strpićevoj knjizi o Marxovoj kritici političke ekonomije. Autor na početku rada naznačuje neke elemente općeg teorijskog okvira u koji je Strpić postavio svoje istraživanje Marxove kritike političke ekonomije. Nakon toga razmatraju se dva temeljna pitanja koja se tiču same Marxove kritike političke ekonomije: 1. Može li se iz Marxova teorijskog sklopa izvući temeljna potka za razumijevanje važnosti institucija u ekonomskom procesu na način na koji ih vide predstavnici starog i novog institucionalizma u političkoj ekonomiji? 2. Može li se iz čitanja Marxova kategorijalnog aparata izvesti jedinstveno razumijevanje ekonomskih kriza? U odgovoru na prvo pitanje pokazuje se da postoje određene sličnosti između Marxova i pristupa ekonomskih institucionalista, no isto tako i značajne razlike između tih dvaju pristupa. U odgovoru na drugo pitanje pokazuje se da Marx nije razvio jedinstvenu teoriju kriza, već da se u njegovu djelu mogu pronaći argumenti za dvije ili tri različite teorije kriza. Nakon toga se u najopćenitijim crtama pokazuje da je Marxova kritika političke ekonomije prvenstveno situirana svojim odnosom prema klasičnoj školi, ali da posjeduje i određeni potencijal korespondiranja sa suvremenom ekonomskom znanošću. Autor pokazuje da se pravac te korespondencije odnosi prvenstveno na objašnjenje temeljnih tendencija u razvoju kapitalističkog sistema. U zaključku rada navode se neki od temeljnih Strpićevih doprinosa političkoj ekonomiji.

Ključne riječi
Marxova kritika političke ekonomije; institucionalizam u političkoj ekonomiji; Marxova teorija kriza; Marx i suvremena ekonomska znanost; Strpić

Hrčak ID: 244408

URI
https://hrcak.srce.hr/244408

Strmim stazama politologa Daga Strpića u čitanju Marxa

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.57.2.04

Dragutin Lalović ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (413 KB) str. 72-106 citiraj

Sažetak
U tekstu se prikazuju i vrednuju glavne odlike znanstvenog pristupa, načina argumentacije i mogućih analitičko-istraživačkih i razvojno-općedruštvenih dosega Strpićeve teorijske ostavštine kada je riječ o njegovu fundamentalnom istraživanju Marxove epohalne kritike političke ekonomije, ponajprije u knjizi Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije (2017/1991). Najprije se predstavlja inicijalni Strpićev istraživački program suvremenoga marksovskog dovršavanja i razvijanja Marxove “Kritike” (1982). U središtu izlaganja sažeto su prikazani glavni elementi Strpićeva čitanja Marxove kritike političke ekonomije. Prvo, ocjena Marxove recepcije klasične britanske političke teorije i političke ekonomije, kao i recepcije te baštine u Hegelovoj filozofiji. Drugo, rekonstrukcija logike Marxova kategorijalnog aparata kao apstraktne sfere “kapitala općenito”, u razlici spram konkretne sfere konkurencije “mnogih kapitala”, a unutar tog polja primjereno određenje “robe općenito” kao logičkog polazišta cjelokupnoga teorijskog sustava i vrijednosti kao zakona kretanja tržišnih cijena. Treće, primjereno je Kapitalu pristupiti iz dinamičke perspektive teorije socijetalnih ciklusa i cikličkoga razvoja; iz tendencijskih zakona povijesnog razvoja kapitalističke akumulacije valja razumjeti strukturu kapitala kao društvenog procesa proizvodnje, prometa i reprodukcije. Četvrto, razlikovanje marksovskoga (znanstvenog i kritičkog) od marksističkoga (ideologijskog i klasno zasnovanog) pristupa kritici političke ekonomije. Zatim se pomno prikazuje i kritički vrednuje Strpićevo intrigantno shvaćanje dvojstva klasičnih političkih teorija, koje se, po njegovu sudu, očituje kao razlikovanje između Machiavellijeve “politikologije”, koja politiku shvaća u kategorijama vlasti i vladanja, i Hobbesove “politologije”, kao sistematske znanosti o građanskoj zajednici. U tom se sklopu problematizira Strpićevo hobsističko politologijsko razumijevanje Marxa. Završno se pokušavaju dokučiti razlozi Marxova sustajanja u dovršavanju projekta kritike političke ekonomije, što njegove interprete suočava s jedva premostivim teorijskim poteškoćama u nastojanju da se Marxovo znanstveno nasljeđe razvija do moguće osnove suvremenih teorijskih i empirijskih istraživanja temeljnih problema našeg vremena.

Ključne riječi
kritika političke ekonomije; politologija; marksizam; Marx; Hobbes; Strpić

Hrčak ID: 244409

URI
https://hrcak.srce.hr/244409

Razvoj makroekonomije i rezolutivno-kompozitivna metoda

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.57.2.02

Josip Lučev ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (406 KB) str. 31-55 citiraj

Sažetak
Cilj je ovog teksta pokazati svrhovitost upotrebe hobsovske rezolutivno-kompozitivne metode kao uporišta za analizu povijesti moderne ekonomske misli,a naročito makroekonomije. Najprije se obrazlaže važnost rezolutivno-kompozitivne metode u djelu Daga Strpića. Zatim se pokazuju osnovna obilježja stiliziranih pomaka u paradigmama ekonomske misli (neoklasična ekonomija – kejnzijanska ekonomija – slobodnotržišna paradigma) koji u svjetlu ove reinterpretacije dobivaju strukturu rezolucije-kompozicije-rerezolucije. Nudi se i interpretacija povijesti ekonomske znanosti “nakon Hayeka” kao perioda dominacije kompozitivnog elementa, odnosno kejnzijanskih makroekonomskih koncepata koji se oslanjaju na agregate. Objašnjavaju se neoklasična sinteza i osnovne metodološke dvojbe koje je dugotrajna integracija Keynesa u mainstream pretpostavljala (uključujući izbor između agregata i agregiranih pojedinaca u osnovi konceptualizacije makroekonomije). Problematizacijom tih dvojbi prate se komplementarni odnosi dugog roka, pretpostavljene racionalnosti aktera i optimalnih slobodnotržišnih rezultata. Prikazuje se i stanje znanosti na kraju 20. i početku 21. stoljeća, odnosno Lucasovo metodološko zaoštravanje Friedmanovih ideja, kao i dovršeni oblik tog idejnog sklopa u okviru “teorije realnih poslovnih ciklusa”. Ponovna dominacija rezolutivnog elementa (slobodnotržišna paradigma) koji konstituira ideju samoregulativnog tržišta oko savršeno racionalnog pojedinca dovodi nas u stvarne poteškoće: redukcija na savršeno racionalnog pojedinca (rezolutivni manevar) ne bi smjela konstituirati veću cjelinu kompozitivno ukoliko je ta redukcija nerealistična na način koji dramatično ograničava samu korisnost teorije. Stoga se zaključno otvara i pitanje primjene ovih ideja na predviđanje kriza i formuliranje odgovora na njih.

Ključne riječi
makroekonomija; povijest ekonomske misli; racionalnost; problem agregiranja; rezolutivno-kompozitivna metoda; Strpić

Hrčak ID: 244406

URI
https://hrcak.srce.hr/244406

Političkoekonomske marginalije o recepciji Marxa u XXI. stoljeću (u povodu čitanja knjige Daga Strpića Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije)

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.57.2.01

Bogomir Kovač ; Ekonomska fakulteta, Univerza v Ljubljani

Puni tekst: hrvatski, pdf (342 KB) str. 13-30 citiraj

Sažetak
Političkoekonomskom analizom recepcije Marxa u Strpićevoj knjizi o Marxovoj kritici političke ekonomije autor želi pokazati kakav je suvremeni položaj i koja je moguća aktualnost Marxove analize. Do aktualizacije i povratka Marxu uvijek dolazi u vrijeme kriza, njegova intelektualna sudbina ovisi o preobrazbi sadašnjeg kapitalizma i njegovoj alternativi. Paradoks teorijske nedovršenosti u Marxovoj analizi zbog njegove spoznajne težnje za savršenstvom epistemologije kapitalizma postaje sudbina svih marksističkih interpretacija, pa tako i Strpićeve. Problem Marxa danas je upravo u metafizici teorije vrijednosti i cijeloga robnog sustava koji ne omogućuje ontologijske preobrazbe vrijednosti, kapitala i kapitalizma. Njegov teorijski pristup je više fiziokratski nego novčani, više ekonomski nego politički. Zato Bidetova rekonstrukcija Marxa u okvirima moderne polazi od “metastrukture” općega političkopravnog momenta, koji u marksovskoj kritici nedostaje. Primjeren pristup podrazumijeva poimanje kapitalizma kao eminentno političkoga: politički kapitalizam, kako pokazuje autor, nije poseban oblik kapitalizma, nije historijski vezan uz suvremeni oblik kapitalizma XXI. stoljeća (Kina…), nego je njegova univerzalna povijesna forma. Marxova je kritika političke ekonomije moderna upravo na tom nedovoljno određenom putu njegove analize. Politički kapitalizam kao “kapitalizam općenito” pokazuje svoju relevantnost u analizi suvremenih kriza, koje nisu više samo ekonomske nego ekologijske, pa i pandemijske. U nizu recentnih kriza političkog kapitalizma pokazuje se kako smo suočeni s izborom između realnog autokratskog “barbarskog kapitalizma” i više utopijskog “kozmopolitskog ekosocijalizma”.

Ključne riječi
kapitalizam; robna proizvodnja; kritika političke ekonomije; ekosocijalizam; Marx; Strpić

Hrčak ID: 244403

URI
https://hrcak.srce.hr/244403

Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 57 No. 2, 2020.

Sadržaj Puni tekst
Uvodna bilješka (str.7-12) hrvatskipdf 239 KB
Dragutin Lalović
Uvodnik
Political-Economic Marginalia on the Reception of Marx in the XXI Century
Političkoekonomske marginalije o recepciji Marxa u XXI. stoljeću (u povodu čitanja knjige Daga Strpića Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije) (str.13-30) hrvatskipdf 342 KB
Bogomir Kovač
Izvorni znanstveni članak
Development of Macroeconomics and the Resolutive-Compositive Method
Razvoj makroekonomije i rezolutivno-kompozitivna metoda (str.31-55) hrvatskipdf 406 KB
Josip Lučev
Izvorni znanstveni članak
Contemporary Scientific Relevance of Marx’s Analysis of Capital
Suvremena znanstvena relevantnost Marxove analize kapitala (u povodu rasprave o knjizi Daga Strpića Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije ) (str.56-71) hrvatskipdf 323 KB
Zdravko Petak
Pregledni rad
Along the Steep Pathways of Political Scientist Dag Strpić in the Reading of Marx
Strmim stazama politologa Daga Strpića u čitanju Marxa (str.72-106) hrvatskipdf 413 KB
Dragutin Lalović
Pregledni rad
Political Economy and the Critique of Social Contract Theory in Hegel’s Philosophy of Right
Politička ekonomija i kritika teorije društvenog ugovora u Hegelovoj Filozofiji prava (str.107-126) hrvatskipdf 328 KB
Domagoj Vujeva
Izvorni znanstveni članak
Political Economy in Leviathan: Hobbes, Macpherson and Strpić
Politička ekonomija u Levijatanu: Hobbes, Macpherson i Strpić (str.127-148) hrvatskipdf 361 KB
Luka Ribarević
Izvorni znanstveni članak
Snježana Banović Kazalište za narod: Hrvatsko narodno kazalište, 1945. – 1955. (str.151-154) hrvatskipdf 248 KB
Dejan Jović
Recenzija, Prikaz
Svetozar Livada i suradnici Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880-2011) (str.155-157) hrvatskipdf 238 KB
Lino Veljak
Recenzija, Prikaz

In Memoriam: Branka Brujić (1931.-2020.)

prof. Branka Brujić, FPZG, 1990. godine
foto Mišo Lišanin

Piše: doc. dr. sc. ANA MATAN

 

Profesorice Branke Brujić više nema. Čitam njene tekstove i vraćam se u studentske klupe Lepušićeve 6, u učionice koje neki pamte po dimu iz njenih filter 160 cigareta, a ja po zastrašujućim riječima i sintagmama koje je lakoćom pripitomljavala i činila sigurnima za svakoga tko bi im se htio približiti. Neki su ipak ostajali podozrivi. A kako i ne bi. Ipak je veliki rizik da s 18 godina hodaš okolo i govoriš o „uvjetu mogućnosti svake spoznaje“ ili „uvjetima iskustva“, pa neugodno ti je. Ali većina je nas ipak položila kolegij koji se zvao Uvod u filozofiju s filozofskom antropologijom, i to često začuđeni s kakvom smo lakoćom svladali, primjerice, Platonovo učenje o ljubavi iz Gozbe. Mnogima bi to bio i prvi kolokvij, jer je predmet bio na prvoj godini i svi s kojima sam ovih dana dijelila uspomene na profesoricu Brujić pamte taj prvi kolokvij kao ugodno i za studente ohrabrujuće iskustvo, opet uz nezaobilaznu punu pepeljaru.

Nastavi čitati

IN MEMORIAM: PROF. DR. SC. RADOVAN PAVIĆ

Autor fotografije: Miodrag Lišanin

Piše: izv. prof. dr. sc. MARTA ZORKO

 

Bilo je polusunčano zimsko poslijepodne, moglo je biti prije nekih deset, petnaest ili čak dvadeset godina – kad sam dobila zadatak dočekati profesora Radovana Pavića, predstaviti ga i ugostiti na predmetu Politička geografija i geopolitika. Kako ga nisam imala prilike slušati za vrijeme studija jer je već bio u mirovini, sjećam se kao danas da sam čitavo to jutro panično pretraživala internet u potrazi za njegovom slikom ne bih li ga lakše prepoznala na porti. Tada sam sasvim slučajno otkrila svijet njegovih vizualnih geopolitičkih prikaza, mapa i političkih karata. I uistinu, i danas je puno jednostavnije pronaći neku njegovu, glagoljicom potpisanu kartu, nego osobnu fotografiju. Zbog toga mi je iznimno drago da je ovo sjećanje na njega popraćeno s posebno za ovu priliku pronađenim fotografijama, te da izlazi na portalu časopisa kojemu je profesor “dao” skoro čitavu svoju znanstvenu karijeru i značajan doprinos.

Nastavi čitati

PROF. DR. SC. TENA MARTINIĆ (1933-2020.)

prof. Tena Martinić, FPZG, 1990. godine
foto Mišo Lišanin

Piše: GORDANA VILOVIĆ

 

„Raditi kao nastavnik na Fakultetu posebna je privilegija. Malo zvanja donosi toliko radosti. I kad jednom uđeš u rad sa studentima nikada im nemoj oduzimati dostojanstvo, ali nemoj ni sebi kao nastavniku!“, tako je po prilici govorila profesorica Tena Martinić kad sam joj jednom davno rekla da ću početi raditi sa studentima. U životu svakog od nas urežu se neke riječi nekih nama dragih ljudi kojih se uvijek sjećamo. A Tena Martinić me je nekako pratila kroz život; prvo, na studiju politologije, a potom i na dvogodišnjem studiju novinarstva, sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na politologiji, nas je studente upoznala s klasicima sociologije kulture, a na dvogodišnjem studiju novinarstvu, čije je osnivanje pokrenula, provodili smo daleko više vremena zajedno – organizirajući tribine, osnivajući svoje novine i priželjkujući da napravimo karijere u novinarstvu. Neki iz naše generacije 1977/1978. su se kasnije zaista potvrdili kao novinari, književnici i urednici. Na njih je Tena bila ponosna.

Nastavi čitati

ACTING POTENTIAL OF MEMORY OF THE LEFT: ON SELF-REFLECTION OF A DEFEAT

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.57.1.01

Todor Kuljić ; Faculty of Philosophy, University of Belgrade

Fulltext: serbian, pdf (327 KB) pages 7-25 cite

Abstracts
How could we rethink and organize memories of the Left in an operational and active way? How could one openly confront the Left-Wing culture of defeat? The paper considers some dimensions of the Left-Wing defeat after 1989, the nature of the linear and the contingent time, various defeat experiences of fascism and liberalism and the dialectic of hope and disappointment. One should reject the language of psychoanalysis (longing, nostalgia, sorrow, melancholy) and the teleological vision of the neoliberal winner. The Left Wing and Right Wing should be understood in new dimensions of time within a new relationship between Cairos and Chronos in the digital age. The Left needs self-reflective review of its own mistakes, if it wants to learn lessons for the future. Theory can awake practical ambition. A desirable multilayered Left-Wing memory has been damaged by dominance of one type of memory. The Left needs self-control and a balanced memory of both badly missing socialist welfare state and its own violence.

Keywords
Left Wing; Melancholy; Defeat; Teleology; Self-reflexion

Hrčak ID: 237641

URI
https://hrcak.srce.hr/237641