Sve objave od ADMIN JAŠARAGIĆ

Smisao univerziteta: Heideggerov ambivalentni odnos prema univerzitetu

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.06

Dunja Melčić ; doktorirala je filozofiju na Univerzitetu Johann W. Goethe u Frankfurtu. Bila je znanstvena suradnica na Max-Planck Institut für europäische Rechtsgeschichte

Puni tekst: hrvatski, pdf (405 KB) str. 146-177 citiraj

Sažetak
Može se reći da je ideja univerziteta bila Heideggerova životna opsesija. Moć obrazovanja, u koju je vjerovao već u mladosti, bila je za njega moć za mijenjanje. U početku ju je smještao u okvire kršćanstva i njegova naslijeđa. Modernističko znanstveno propitivanje vidio je kao potragu za istinom, koja je trebala biti kršćanska istina. Najmodernija metoda filozofije bila je tada Husserlova fenomenologija, koju je Heidegger koristio za kritičko ispitivanje tradicije u europskom filozofskom, metafizičkom mišljenju. No nakon katastrofe koju je sobom donio Veliki (Prvi svjetski) rat, Heidegger, koji već tada predaje, uviđa nužnost za radikalnim preokretom u odnosu na tradicionalni univerzitet prema potpuno novom početku. On se okreće ka prvom buđenju pitanja o bitku kao takvom – u antičkoj Grčkoj. Svojim fantastičnim predavanjima, svojim dubokim a ipak prema stvarnosti okrenutim mišljenjem, modernim pristupima i prema svemu otvorenim metodama pokušao je na univerzitetu učiniti istinsku promjenu i potencijalno novi početak. Pritom je međutim bio nekritičan prema svom činjenju. Nije ga kritički razmatrao, nego je počeo vjerovati da je uništavanje “starog svjetskog poretka” i “fosiliziranih” institucija opravdano jer je došlo vrijeme za revolucioniranje univerziteta i akademskog obrazovanja. Sve dok nije postao rektor Univerziteta u Freiburgu (1933) gotovo nitko nije znao za njegov pojam “potpuno novog univerziteta”. On je međutim smatrao da se ta ideja uklapa u koncept “nacionalsocijalističkog univerziteta”. Središnja ideja tog koncepta je ideja volje (der Wille), iako tek pretpostavljene volje. Čak je i nakon debakla te svoje sramotne epizode Heidegger nastavio fantazirati o nekom drukčijem univerzitetu, ali je odustao od ideje volje. No čak ni u tim kasnijim spisima ne možemo pronaći neku iskrenu analizu vlastitih postupaka. Umjesto toga on sažalijeva svoju sudbinu, tvrdeći da njegove ideje nisu bile pogrešne, nego samo da nije bilo vrijeme za njih. To što je bio dio kriminalnog ubilačkog režima nikad nije tretirao kao problem. U tome je i glavni razlog njegove notorne šutnje o vlastitoj krivici ili odgovornosti tijekom nacionalsocijalističkog poretka. Paradoks je u tome što usporedna analiza njegovog javnog govora i predavanja i onoga što je pisao privatno otkriva Heideggerovu dvojnu prirodu. Nakon što mu je oduzeto pravo predavanja na univerzitetu, on doživljava stvarnu traumu jer mu ne nedostaje neki zamišljeni “drukčiji univerzitet”, nego onaj stvarni. S jedne strane kritizira liberalni duh univerziteta, a s druge je upravo on profitirao zbog liberalnog duha univerziteta kao moderne institucije koja omogućuje slobodno mišljenje, pozivajući se na duh slobode utemeljen još kod grčkih klasika.

Ključne riječi
Heidegger; univerzitet; “nov početak”; nacizam; volja

Hrčak ID: 206607

URI
https://hrcak.srce.hr/206607

Ruske politike povijesti i Oktobarska revolucija

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.05

Tihomir Cipek ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (331 KB) str. 129-145 citiraj

Sažetak
U ovom se članku, na primjeru odnosa prema Oktobarskoj revoluciji, analiziraju stranačke politike povijesti u današnjoj Rusiji. Najprije će se prikazati službena Putinova politika povijesti, odnosno politika povijesti Jedinstvene Rusije, zatim sovjetsko-nostalgična pozicija Komunističke stranke Ruske Federacije te napokon imperijalno-konzervativna interpretacija Aleksandra Solženjicina, Ruske pravoslavne crkve i radikalno-desne Liberalno-demokratske stranke Rusije. Analiza je pokazala da se raspadom Sovjetskog Saveza raspao i njegov utemeljiteljski mit – Oktobarska revolucija više nema tu funkciju, nego se tumači s obzirom na stranačku politiku. Politika povijesti Putinove Jedinstvene Rusije utemeljena je na ideji nacionalnog pomirenja, pa carističku i boljševičku povijest tumači kao izraz ruskog patriotizma. Prema toj interpretaciji, i crveni i bijeli bili su patrioti koji su nastojali izgraditi snažnu rusku državu. Komunističko, sovjetsko-nostalgično tumačenje naglašava da se pobjeda SSSR-a u Drugome svjetskom ratu može zahvaliti političkom poretku oblikovanom Oktobarskom revolucijom. U imperijalno-konzervativnom tumačenju Oktobarska revolucija je pak najveća duhovna katastrofa u ruskoj povijesti, kojom je srušena Rusija i njezin duhovni temelj, pravoslavlje. Analiza je pokazala da je Oktobarska revolucija u ruskoj javnosti postala sporedan događaj koji slave isključivo komunisti. Putinova politika povijesti oblikovala je novi utemeljiteljski mit ruske države, pobjedu u Drugome svjetskom ratu.

Ključne riječi
politika povijesti; Oktobarska revolucija; Rusija; političke stranke; Vladimir Putin

Hrčak ID: 206606

URI
https://hrcak.srce.hr/206606

Populistički Zeitgeist u “proevropskoj” Srbiji

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.04

Zoran Stojiljković ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu
Dušan Spasojević ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu

Puni tekst: srpski, pdf (410 KB) str. 104-128 citiraj

Sažetak
Ovaj rad bavi se uticajem populističkih ideja na nastanak i organizaciju novih političkih partija u Srbiji nakon izbornih ciklusa 2007. i 2008. godine. Ovi izbori predstavljaju prelomnu tačku razvoja partijskog sistema jer nakon njih dolazi do formiranja proevropskog konsenzusa i vlade demokrata (Demokratska stranka, DS) i socijalista (Socijalistička partija Srbije, SPS), podele unutar Srpske radikalne stranke (SRS) i značajnog sužavanja ideološkog prostora koji zauzimaju relevantne stranke. Sa druge strane, visok stepen nepoverenja građana u politiku i niska ocena stanja demokratije podstiču pojavu novih aktera koji su, skoro po pravilu, pod značajnim uticajem svetskog talasa populizma. U radu primenjujemo ideacioni pristup populizmu i pokušavamo da na primeru novih političkih aktera pokažemo ideološke i organizacione varijacije koje mogu nastati pod uticajem populizma, kao i razlike koje se pojavljuju u interpretaciji populizma u Srbiji u odnosu na neke druge države.

Ključne riječi
populizam; Srbija; ideologije; političke partije; Srpska napredna stranka

Hrčak ID: 206605

URI
https://hrcak.srce.hr/206605

Politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.03

Dragan Bagić ; Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Kruno Kardov ; Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (373 KB) str. 82-103 citiraj

Sažetak
U radu se analizira posebnost veteranske populacije u Hrvatskoj po pitanju tri važna politička fenomena: političke participacije, političkih preferencija i ideološke samo-identifikacije. Rezultati analize podataka prikupljenih anketnim istraživanjem 2015. godine pokazuju da se hrvatski ratni veterani Domovinskog rata ne razlikuju od ostatka biračkog tijela u stopi političke participacije mjerene izlaznošću na parlamentarne izbore 2011. i 2015. godine te predsjedničke izbore 2015. godine. S druge strane, ratni veterani se razlikuju od ostatka biračkog tijela po političkim preferencijama i ideološkoj samoidentifikaciji, uz kontrolu drugih obilježja, i to na način da u većoj mjeri biraju stranke desnice i desnog centra te da u većoj mjeri svoju političku orijentaciju određuju kao desnu. U radu se navode i raspravljaju tumačenja te posebnosti ratnih veterana kroz tri različita pristupa koji naglašavaju selekcijsku pristranost odnosno socijalizacijske te mobilizacijske učinke.

Ključne riječi
izbori; politička participacija; političko ponašanje; političke preferencije; hrvatski ratni veterani

Hrčak ID: 206603

URI
https://hrcak.srce.hr/206603

Nejednakost plaća u Hrvatskoj 2003. – 2016.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.02

Ivo Bićanić ; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Željko Ivanković ; Portal Ideje.hr
Matija Kroflin ; Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 43-81 citiraj

Sažetak
U ovom se radu autori bave trima istraživačkim temama. Prva se tiče provjere stilizirane činjenice o rastu nejednakosti; pokazuje se da se nejednakosti raspodjele neto i bruto plaća u Hrvatskoj povećavaju od početka stoljeća. Druga se tiče stilizirane činjenice o odvajanju gornjeg dijela raspodjele; autori pokazuju da su promjene gornjeg dijela raspodjele u skladu s tom stiliziranom činjenicom. U to se uklapa i treća tema koja se odnosi na rast Atkinson indeksa, analizu promjena u gornjem i donjem repu te na njihovo međusobno udaljavanje u posljednjim godinama u odnosu na godine prije recesije. Istraživanje je ograničeno na promjene nejednakosti raspodjele neto i bruto plaća u Hrvatskoj nakon 2000. godine, pri čemu se koriste standardne mjere nejednakosti. Ovim radom autori podsjećaju na političko značenje kretanja nejednakosti, pridonose popunjavanju jedne praznine u skromnom broju dosadašnjih istraživanja ekonomskih nejednakosti u Hrvatskoj, upotrebljavaju rijetko korištene, a relevantne serije podataka te donose rezultate koji su u određenoj mjeri suprotni dosadašnjim rezultatima istraživanja nejednakosti.

Ključne riječi
nejednakost; plaće; Gini koeficijent; Atkinson indeks; dohodak

Hrčak ID: 206601

URI
https://hrcak.srce.hr/206601

Još uvijek teorijska fantazija: egalitarni sindrom Josipa Županova

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.3.01

Danijela Dolenec ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Daniela Širinić ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (533 KB) str. 7-42 citiraj

Sažetak
U ovom tekstu analiziramo empirijski hommage Štulhofera i Burića (2015, 2016) Županovljevoj teoriji o egalitarnom sindromu (TES). Pokazujemo da autori preskaču neke fundamentalne korake u dizajnu istraživanja, kao što je zahtjev da propozicije vlastite teze uklope u postojeće znanje o nekoj temi. Nadalje, autori ne vode dovoljno računa o implikacijama višedimenzionalnosti konstrukta TES za svoju konceptualizaciju, a ni prilikom odabira statističkih analiza. Pokazujemo zašto podatke koje imaju ne bi trebali koristiti za analize koje poduzimaju. Nasuprot tome, naša analiza percepcije legitimne razine dohodovne nejednakosti sugerira da smo u europskim i globalnim okvirima sasvim prosječno egalitarno orijentirani. Dapače, stanovnici Njemačke ili Švicarske više teže uravnilovci nego stanovnici Hrvatske. Ovaj nalaz dovodi u pitanje interpretacije prema kojima je zahtjev za smanjenjem dohodovne nejednakosti atavizam socijalističke prošlosti, kao i one koje tvrde da takvi zahtjevi koče razvoj društva. Uzevši u obzir sve navedeno, zaključujemo da egalitarni sindrom i dalje ostaje teorijska fantazija.

Ključne riječi
teorija egalitarnog sindroma; modernizacijska teorija; dizajn istraživanja; dohodovna nejednakost; Hrvatska

Hrčak ID: 206598

URI
https://hrcak.srce.hr/206598

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.55 No.3

Sadržaj Puni tekst
Still a Theoretical Fantasy: Josip Županov’s Egalitarian Syndrome
Još uvijek teorijska fantazija: egalitarni sindrom Josipa Županova (str.7-42) hrvatskipdf 533 KB
Danijela Dolenec, Daniela Širinić
Izvorni znanstveni članak
Inequality of Wages in Croatia from 2003 to 2016
Nejednakost plaća u Hrvatskoj 2003. – 2016. (str.43-81) hrvatskipdf 1 MB
Ivo Bićanić, Željko Ivanković, Matija Kroflin
Izvorni znanstveni članak
Political Participation and Party Preferences Among War Veterans in Croatia
Politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj (str.82-103) hrvatskipdf 373 KB
Dragan Bagić, Kruno Kardov
Izvorni znanstveni članak
The Populist Zeitgeist in “Pro-European” Serbia
Populistički Zeitgeist u “proevropskoj” Srbiji (str.104-128) srpskipdf 410 KB
Zoran Stojiljković, Dušan Spasojević
Izvorni znanstveni članak
Russian Politics of History and the October Revolution
Ruske politike povijesti i Oktobarska revolucija (str.129-145) hrvatskipdf 331 KB
Tihomir Cipek
Izvorni znanstveni članak
Heidegger’s Equivocal Attitude to University
Smisao univerziteta: Heideggerov ambivalentni odnos prema univerzitetu (str.146-177) hrvatskipdf 405 KB
Dunja Melčić
Izvorni znanstveni članak
Alison McQueen – Political Realism in Apocalyptic Times (str.181-185) hrvatskipdf 270 KB
Katarina Jukić
Recenzija, Prikaz
Sandrine Morel – En el huracán catalán (U katalonskom uraganu) (str.186-190) hrvatskipdf 274 KB
Ana Lasica
Recenzija, Prikaz
Davor Boban i Tihomir Cipek – Politički sustav Rusije (str.190-193) hrvatskipdf 276 KB
Petar Popović
Recenzija, Prikaz
Maroje Višić – Kritika i otpor. Osnovne crte kritičke filozofije Herberta Marcusea (str.193-195) hrvatskipdf 272 KB
Stipe Buzar
Recenzija, Prikaz
Esad Zgodić – Naučnici i rat: Prilozi mirotvornoj politici (str.195-199) bosanskipdf 278 KB
Jasmin Hasanović
Recenzija, Prikaz

The Historiography of Bleiburg and the Death Marches since Croatian Independence

Review article
https://doi.org/10.20901/pm.55.2.07

Martina Grahek Ravančić ; Croatian Institute of History, Zagreb, Croatia

Fulltext: english, pdf (294 KB) pages 133-144 cite

Abstracts
This paper presents a review of recent research results and the published literature related to the topic of Bleiburg and Death Marches. The main accent is set on the data and knowledge about the (still) controversial events from the end of the Second World War and its aftermath in comparison with some currently (not) accepted knowledge.

Keywords
Bleiburg; Death Marches; 1945; Croatia; Victims

Hrčak ID: 201787

URI
https://hrcak.srce.hr/201787

Bosnia-Herzegovina and the Cultural Memory of Bleiburg

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.55.2.06

Amra Čusto   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3797-0946 ; Institute for the Protection of Cultural- Historical and Natural Heritage in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Fulltext: english, pdf (309 KB) pages 111-130 cite

Abstracts
This article provides a preliminary overview of the perceptions of Bleiburg among Croats and Bosniaks in Bosnia-Herzegovina, as well as its role in the overall construction of cultural memory in this deeply divided post-Yugoslav state. The author explores how the remembrance of the Second World War in socialist Yugoslavia fragmented and was replaced by new, nationalist narratives among Serbs, Croats, and Bosniaks. The memory of Bleiburg plays a central role in the victimization narrative among Bosnian Croats, and their political leadership has been deeply involved in the commemorative practices related to the events in May 1945. Bosniaks, while primarily focusing on the continuity with the antifascist Partisan tradition, have increasingly opened up the question of communist crimes such as Bleiburg, albeit through the media and memoirs and not yet systematic academic analysis. The article also examines how the Bleiburg narrative is intertwined into the memory of the war in the 1990s, and more broadly how these memory politics are used by various actors in Bosnia-Herzegovina’s deeply divided society.

Keywords
Bleiburg; Bosnia-Herzegovina; Second World War; Commemorations; Memory Politics

Hrčak ID: 201786

URI
https://hrcak.srce.hr/201786