Sve objave od admin Jašaragić

Treći medijski sektor iz perspektive demokratski angažiranih publika

Izvorni znanstveni članak

Dina Vozab ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Zrinjka Peruško ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Antonija Čuvalo ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 108-131 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (1 MB) str. 132-132 citiraj

Sažetak
Iako je sudbina neprofitnih medija u posljednje vrijeme vruća tema, ne znamo skoro ništa o publikama neprofitnih medija u Hrvatskoj ili o njihovom odnosu prema demokratskoj politici i političkim institucijama. Nakon rasprave o očekivanoj ulozi neprofitnih medija u demokraciji, u radu se empirijski istražuje opseg i karakter publika neprofitnih medija u Hrvatskoj te njihov politički interes, informiranje, povjerenje u medije, osjećaj političke djelotvornosti te politička participacija u odnosu na publike matičnih (mainstream) medija. Analiza je provedena na podacima prikupljenim anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku korisnika interneta u Hrvatskoj (N=1208). Deskriptivna, regresijska i latentna klasna analiza pokazale su da četvrtina korisnika interneta u Hrvatskoj prati neprofitne medije i da publike neprofitnih medija imaju jači politički interes, osjećaj unutarnje političke djelotvornosti, informiranije su i više politički participiraju od publika matičnih medija. Publike neprofitnih i matičnih medija ne razlikuju se značajno u ukupnom korištenju medija, stupnju povjerenja u medijski sustav te u osjećaju vanjske djelotvornosti. Rezultati idu u prilog pozitivnom doprinosu neprofitnih medija demokratskom potencijalu medijskih publika, a daju naznake i o mogućem obliku polarizacije online medijskih publika.

Ključne riječi
neprofitni mediji, treći medijski sektor, mediji zajednice, medijska politika, medijske publike

Hrčak ID: 186455

URI
http://hrcak.srce.hr/186455

Facebook

Unutarstranačka demokracija u Hrvatskoj: (Ne)moć običnih članova u procesu stvaranja stranačkih politika

Izvorni znanstveni članak

Kristina Ćelap ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Dario Nikić Čakar ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (662 KB) str. 80-107 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (662 KB) str. 107-107 citiraj

Sažetak
Rad pokazuje stanje istraživanja unutarstranačke demokracije u Hrvatskoj te nudi analizu participacije običnih članova u unutarstranačkim procesima stvaranja politika. Istražuju se formalna i stvarna razina participacije običnih članova u hrvatskim strankama kako bi se dobila slika o unutarstranačkoj distribuciji moći. Istraživanje je obuhvatilo osam stranaka: HDZ, HNS, HSU, HSS, HSLS, IDS, Most i SDP nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. U prvoj fazi analizirani su statuti stranaka, a u drugoj su provedeni intervjui s visokorangiranim stranačkim dužnosnicima. Rezultati su pokazali kako je razina unutarstranačke demokracije i participacije običnih članova u procesu donošenja odluka o politikama izrazito niska. Također, analiza je otkrila visok stupanj koncentracije moći u rukama uskog kruga ljudi okupljenog oko predsjednika stranke u gotovo svim relevantnim strankama.

Ključne riječi
unutarstranačka demokracija, formulacija stranačkih politika, participacija, stranačko članstvo, Hrvatska

Hrčak ID: 186453

URI
http://hrcak.srce.hr/186453

Facebook

Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5

Izvorni znanstveni članak

Ivan Rimac ; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Ivan Burić ; Odsjek za komunikologiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Aleksandar Štulhofer ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (295 KB) str. 64-79 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (295 KB) str. 79-79 citiraj

Sažetak
Županovljeva teorija egalitarnog sindroma (ES) (Županov, 1970) nedavno je operacionalizirana i inicijalno testirana na indikatorima županijske razvijenosti (Štulhofer i Burić, 2015; Burić i Štulhofer, 2016). Kako bi odgovorila na pitanje je li razmjerno rašireno prihvaćanje ES kulturalno naslijeđe, kao što je smatrao Županov, ili pak posljedica tranzicijskih troškova, provedena je analiza na županijskoj razini uporabom povijesnih podataka (Vuković, Štulhofer i Burić, 2017), koja je rezultirala većom empirijskom potporom za prvu od dviju teza. U ovome radu autori nastoje provjeriti ranije uvide na mikro razini (sociodemografska obilježja prihvaćanja ES) i makro razini (povezanost županijske razine ES s povijesnim indikatorima razvijenosti) obuhvatnijim i robusnijim statističkim postupcima (višerazinsko regresijsko modeliranje). Osim opisane provjere, koja je potvrdila ranije nalaze, u radu predstavljamo i validaciju kratke mjere ES koja obuhvaća samo pet čestica (SEMA-5), što je čini prikladnom za uporabu u širokom rasponu istraživanja društvenih fenomena.

Ključne riječi
egalitarni sindrom, Josip Županov, SEMA-5, validacija, metodologija

Hrčak ID: 186451

URI
http://hrcak.srce.hr/186451

Facebook

Europski gospodarski i socijalni odbor: Kula od karata ili utvrda civilnog društva?

Pregledni rad

Mario Munta ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (347 KB) str. 30-62 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (347 KB) str. 63-63 citiraj

Sažetak
Ovaj rad pokušava razjasniti na koji način i do koje mjere savjetodavna tijela, konkretnije Europski gospodarski i socijalni odbor (Odbor), suštinski pridonose upravljačkim procesima u Europskoj uniji (EU) i legitimnosti donošenja odluka. Pored općenitog priznanja kako su savjetodavna tijela koristan izvor informacija i stručnog znanja, rijetki su ozbiljniji pokušaji da se rasvijetle mehanizmi djelovanja savjetodavnih tijela EU-a. Doprinos ovog rada u tome je što rasvjetljava dodanu vrijednost Odbora. Autor primjenjuje diskurzivni institucionalizam i taksonomije legitimnosti kako bi objasnio funkcionalni razvoj i karakter Odbora te zaključuje da se Odbor tek u manjem opsegu posvećuje utjecanju na konačne zakonodavne prijedloge u EU-u (poglavito oko tema javnih politika u kojima raspolaže specifičnim znanjima, administrativnim i idejnim kapacitetima), a više profiliranju sebe kao “mostobrana” prema EU-u za organizacije civilnog društva (OCD). Čini to tako što djeluje poput deliberativnog foruma i kao nišna institucija koja se posebno specijalizirala za izgradnju civilnog društva, posredovanje i održavanje dobrih odnosa s OCD-ima u zemljama članicama, kandidatkinjama i trećim zemljama. Konačno, Odboru se otvara nova prilika da prenosi glas civilnog društva na europsku razinu i utječe na procese socio-ekonomskog upravljanja u EU-u, i to kroz procedure takozvanog Europskog semestra.

Ključne riječi
Europski gospodarski i socijalni odbor, civilno društvo, Europska unija, savjetodavna tijela, europsko zakonodavstvo

Hrčak ID: 186448

URI
http://hrcak.srce.hr/186448

Facebook

Konstrukcija geopolitičkog prostora geopolitike mora u kontekstu uspostave suvremenog međunarodnog pravnog okvira

Izvorni znanstveni članak

Ado Kulović ; Centar za međunarodnu politiku, Sarajevo

Puni tekst: bosanski, pdf (325 KB) str. 7-28 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (325 KB) str. 28-29 citiraj

Sažetak
Temeljni je cilj rada prikazati na koji način nastaje i šta zapravo jeste “geopolitički prostor geopolitike mora”. Argumentacija nije bila jednostavna jer je geopolitički prostor kao pojam u općem smislu zanemaren u recentnoj geopolitičkoj teoriji. U diskusiji smo se bavili fizičkim prostorom Svjetskog mora te koristili teorijom suvremene humanističke geografije u kojoj je prostor proizvod društvene djelatnosti. Iznijeli smo stav da je geopolitika mora posebno disciplinarno povezana s međunarodnim pravom mora. To smo, dalje, iskoristili kao poligon za raspravu o geopolitičkom prostoru, i to s tri teleološka elementa: ispunjenje osnovnog cilja rada; argumentacija veze s pravom; te prikaz politološkog konteksta procesa kodifikacije suvremenog međunarodnog prava mora. Geopolitički prostor smo ispitali kroz postojeće ideje konstrukcije unutar dihotomije, te pri uspostavi zajednice u međunarodnom okviru. Ponudili smo i vlastitu teoriju po kojoj je geopolitički prostor prostor manifestacije geopolitičkih fenomena.

Ključne riječi
geopolitika, geopolitika mora, geopolitički prostor, Svjetski ocean, međunarodno pravo mora

Hrčak ID: 186447

URI
http://hrcak.srce.hr/186447

Facebook

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.54 No.3

Sadržaj Puni tekst
Konstrukcija geopolitičkog prostora geopolitike mora u kontekstu uspostave suvremenog međunarodnog pravnog okvira (str.7-28) bosanskipdf 325 KB
Construction of the Geopolitical Space of the Geopolitics of the Sea in the Context of Establishing the International Legal Framework (str.28-29) engleskipdf 325 KB
Ado Kulović
Izvorni znanstveni članak
Europski gospodarski i socijalni odbor: Kula od karata ili utvrda civilnog društva? (str.30-62) hrvatskipdf 347 KB
European Economic and Social Committee: House of Cards or Civil Society Fortress? (str.63-63) engleskipdf 347 KB
Mario Munta
Pregledni rad
Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5 (str.64-79) hrvatskipdf 295 KB
Multilevel Modeling of the Egalitarian Syndrome: Introducing a Brief SEMA-5 Scale (str.79-79) engleskipdf 295 KB
Ivan Rimac, Ivan Burić, Aleksandar Štulhofer
Izvorni znanstveni članak
Unutarstranačka demokracija u Hrvatskoj: (Ne)moć običnih članova u procesu stvaranja stranačkih politika (str.80-107) hrvatskipdf 662 KB
Intra-party Democracy in Croatia: The Power(lessness) of Ordinary Members in the Process of Party Policy-Making (str.107-107) engleskipdf 662 KB
Kristina Ćelap, Dario Nikić Čakar
Izvorni znanstveni članak
Treći medijski sektor iz perspektive demokratski angažiranih publika (str.108-131) hrvatskipdf 1 MB
Third Media Sector from the Perspective of Democratically Engaged Audiences (str.132-132) engleskipdf 1 MB
Dina Vozab, Zrinjka Peruško, Antonija Čuvalo
Izvorni znanstveni članak
Sloboda u odgodi: izbor iz novinarske publicistike o hrvatskoj tranziciji (str.135-146) hrvatskipdf 275 KB
Tena Perišin
Pregledni rad
O govoru mržnje (str.147-158) hrvatskipdf 272 KB
Nina Čolović
Pregledni rad
Milan Gavrović: Bolesna vremena (str.161-163) hrvatskipdf 234 KB
Dimitrije Birač
Recenzija, Prikaz
Aleksandra Đurić-Bosnić: Kultura nacije: između krvi i tla (str.163-165) hrvatskipdf 233 KB
Bojan Delević
Recenzija, Prikaz
Ivo Paić: Figure zaboravljanja (str.165-169) hrvatskipdf 235 KB
Marijan Krivak
Recenzija, Prikaz
Mira Bogdanović: Elitistički pasijans. Povijesni revizionizam Latinke Perović. O nemislicama, nedomislicama, dvomislicama i besmislicama (str.170-172) hrvatskipdf 234 KB
Ana Rajković
Recenzija, Prikaz
Josip Mihaljević: Komunizam i čovjek: Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj (1958. – 1972.) (str.173-175) hrvatskipdf 231 KB
Vladimir Filipović
Recenzija, Prikaz
Facebook