Piše: doc. dr. sc. Robert Mikac

Cijeli svijet trenutno se nalazi u jedinstvenoj krizi zbog koje su zaustavljeni i promijenjeni uobičajeni načini funkcioniranja, putovi opskrbe i redovan život. Kriza izazvana nekontroliranim širenjem koronavirusa (SARS-CoV-2) koji uzrokuje bolest (Covid-19) pogađa sve slojeve društva i nitko nije imun na njene posljedice. Ova kriza je uistinu jedinstvena jer se u vrlo kratkom vremenu (efekt globalizacije) proširila po cijelom svijetu i nitko ju ne može negirati kao što je bio slučaj s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, te je prva globalna kriza suvremenog doba s kojom se cjelokupno čovječanstvo susreće. Prvi i drugi svjetski rat bez obzira na njihov naziv nisu zahvatili cijeli svijet, kao ni što efekti spomenute financijske krize iz 2008. godine nisu utjecali na sve države i ljude. Trenutna kriza je prva koja zahvaća ili će tek zahvatiti sve pore društava svih država svijeta. Stoga zaslužuje punu pozornost, praćenje, analizu i prikupljanje zapažanja o svim segmentima krize, kao i odgovorima nadležnih tijela.

Nastavi čitati →

Piše: Karlo Jurak

U ovim trenucima, u kojima se nosimo s jednom od najvećih kriza zadnjih desetljeća, koju je nemoguće svesti samo na njenu zdravstveno-epidemiološku dimenziju, vrijeme je da naglasimo pojave i potencijalne lekcije koje bismo mogli iz nje naučiti. Također, to je vrijeme i da postavimo neka legitimna pitanja koja su možda u ovom trenutku nepopularna, ali su nužna.

Nastavi čitati →

(Autorica fotografije: Katarina Baraba)

Piše: Dejan Jović
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Sve donedavno, do prije dva tjedna otprilike, sve je bilo normalno. A onda se brzo urušio svijet normalnosti i ušli smo – neočekivano i brzo – u izvanrednost. Jedna za drugom suspendirane su norme ponašanja i djelovanja na koje smo navikli kao na nešto prirodno. Pokazalo se da bi nam se moglo dogoditi da brzo srušimo ili barem značajno oštetimo svijet prava i slobode, koji je dugo i teško građen. Do danas smo se već značajno izmijenili. Prihvatili smo ono što je donedavno bilo nezamislivo a napustili ono za što smo mislili da je neupitno – a pred nama su daljnje restrikcije: zabrane, preporuke, kazne… Kao da smo u nekom stanju međuvladavine, između starog svijeta koji više nije moguć i novog za kojeg ne znamo kakav će biti.

Nastavi čitati →

By DANIJELA DOLENEC      JAN 24, 2018

The following text is a review by Danijela Dolenec of the new book by Jasmin Mujanović Hunger and Fury: The crisis of democracy in the Balkans (C Hurst & Co Publishers Ltd, 2018). Dolenec, a member of the editorial board of the Croatian Political Science Review, is currently a visiting scholar at the Nuffield College, University of Oxford, UK. She presented her review of Mujanović’s book as an invited discussant at the book launch event on 24th January 2018 at St. Anthony’s College in Oxford, UK. Dolenec’s generously informed critical reading of the book moves further the debate about the democratic transformation of the Balkans.

Nastavi čitati →

Piše: Prof. dr. sc. DRAGUTIN LALOVIĆ

Civilizacijski raskid s imperijalističkim barbarstvom

U temeljnom programskom dokumentu Ruske revolucije, “Deklaraciji o pravima radnoga i eksploatiranog naroda”, usvojenom na Trećem zasjedanju Sveruskog Sovjeta radničkih, vojničkih i seljačkih deputata, 12. siječnja 1918. godine (25. po novom kalendaru), svečano je i samosvjesno obznanjeno:

“Izražavajući nepokolebljivu odlučnost da čovječanstvo istrgne iz pandži financijskog kapitala i imperijalizma, koji su u ovom ratu, najzločinačkijem od svih ratova, krvlju natopili zemlju”, ova deklaracija inzistira na “potpunom raskidu s barbarskom politikom buržoaske civilizacije, koja je blagostanje eksploatatora i malog broja izabranih nacija gradila na porobljavanju stotina milijuna radnog stanovništva u Aziji, u kolonijama uopće i u malim zemljama.” (Vidi Mrđević, 1989: 162; istaknuo – D.L.). Nastavi čitati →

By SINIŠA MALEŠEVIĆ (University College Dublin)

Anthony D. Smith, one of the world leading theorists of nationalism, died on July 19, 2016 in London following a long struggle with incapacitating illness. Even though he spent much of his last ten years in the prolonged visits to hospitals he still managed to write several important books including The Nation Made Real: Art and National Identity in Western Europe, 1600-1850 (2013), Ethno-symbolism and Nationalism: A Cultural Approach (2009), and  The Cultural Foundations of Nations: Hierarchy, Covenant and Republic (2008). Just before his death he completed another manuscript on nationalism and music.

Nastavi čitati →

Piše: DRAGUTIN LALOVIĆ

“Da ništa više ne napravi, Most je svoje uradio” (J. Lovrić)

U ponedjeljak 7. prosinca održan je u hotelu “Esplanada”, na inicijativu Mosta nezavisnih lista, pred televizijskim kamerama, jednosatni međustranački sastanak bez presedana u četvrtstoljetnoj povijesti hrvatskog parlamentarizma.

Nastavi čitati →

WE NEED A HELSINKI II, A NEW ALL-EUROPE SECURITY STRUCTURE

Interviewed by  DEJAN JOVIĆ

Hannes Swoboda is the former Chair of the Group of the Progressive Alliance of Socialists and Democrats in the European Parliament. He is an Austrian Social-Democrat, who was a member of the European Parliament from 1996 until 2014. During the decisive moments of Croatia’s accession to the EU, Mr Swoboda was the rapporteur for the European Parliament on this issue. In December 2011, following the results of the Croatian referendum on EU membership, Mr Swoboda proposed the accession of Croatia to the EU. We met Mr Swoboda at a conference in Varna, Bulgaria.

Nastavi čitati →

Piše: DRAGUTIN LALOVIĆ

Kako se danas, parafrazirajući čuvenu izreku Carla Schmitta, suočiti s nametljivom dvojbom da li “mi u Srednjoj Europi živimo sous l’oeil du fachisme”, dakle “pod pogledom radikalnijeg brata”, što su za njega te 1929. godine, bili Rusi (“sous l’oeil des Russes”), za koje je vjerovao da su nadmoćno ostvarili sintezu “socijalizma i slavenstva” kao “odlučujući događaj” XX. stoljeća? Nastavi čitati →

Piše: MATE SUBAŠIĆ

Sve države nastale raspadom Jugoslavije imaju donekle slične vanjske politike. One se svode na inzistiranje na procesu pristupanja Europskoj uniji i više ili manje (s iznimkom Srbije) procesu pristupanja NATO savezu. Razlike se uglavnom uočavaju kada se zaključci usuglašeni sa predstavnicima Europske unije trebaju implementirati. Tada se svaka država mora obračunati sa svojim „avetima“ prošlosti što nerijetko znači i transformaciju društva u svim njegovim segmentima. To podrazumijeva i problematiziranje teških (pa i tabu) tema kao što su ljudska prava, ratni zločini, korupcija i sl. Europska unija u tom smislu predstavlja strogog nadzornika bez čije involviranosti uspjeh svake politike, posebno vanjske, može biti vrlo lako pretvoren u neuspjeh. Koliko su, pak, dugoročno održive provedene reforme i općenito promjene u diskursu možda najbolje svjedoči hrvatski primjer. Od trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatska politika se vratila na točku s koje je svoj put prema EU i započela – samo je ovaj put odlučila krenuti svojim smjerom, a ne europskim. Što je sasvim legitimno. Ipak je u svim godinama pregovora i tranzicije, Hrvatska pokazala da se može politički nositi sa svim zahtjevima koje je Europska unija podastirala u svojim redovitim izvještajima. Čini se da isti put koji je prošla Hrvatska sada slijedi i Srbija. Uz sve probleme s kojima se suočava, čak i uz česta razmimoilaženja sa Europskom unijom, srpska se politika ipak ne libi slušati i ustuknuti kada procjeni da je to neophodno za uspjeh svoje (vanjske) politike. Tek treba vidjeti hoće li, nakon eventualnog ulaska u EU, Srbija nastaviti tu praksu ili će se vratiti „svojoj“ politici, onako kako joj se sad vraća Hrvatska.

Nastavi čitati →