By: SINIŠA MALEŠEVIĆ (University College Dublin)

Anthony D. Smith, one of the world leading theorists of nationalism, died on July 19, 2016 in London following a long struggle with incapacitating illness. Even though he spent much of his last ten years in the prolonged visits to hospitals he still managed to write several important books including The Nation Made Real: Art and National Identity in Western Europe, 1600-1850 (2013), Ethno-symbolism and Nationalism: A Cultural Approach (2009), and  The Cultural Foundations of Nations: Hierarchy, Covenant and Republic (2008). Just before his death he completed another manuscript on nationalism and music.

Nastavi čitati →

Piše: DRAGUTIN LALOVIĆ

“Da ništa više ne napravi, Most je svoje uradio” (J. Lovrić)

U ponedjeljak 7. prosinca održan je u hotelu “Esplanada”, na inicijativu Mosta nezavisnih lista, pred televizijskim kamerama, jednosatni međustranački sastanak bez presedana u četvrtstoljetnoj povijesti hrvatskog parlamentarizma.

Nastavi čitati →

WE NEED A HELSINKI II, A NEW ALL-EUROPE SECURITY STRUCTURE

Interviewed by:  DEJAN JOVIĆ

Hannes Swoboda is the former Chair of the Group of the Progressive Alliance of Socialists and Democrats in the European Parliament. He is an Austrian Social-Democrat, who was a member of the European Parliament from 1996 until 2014. During the decisive moments of Croatia’s accession to the EU, Mr Swoboda was the rapporteur for the European Parliament on this issue. In December 2011, following the results of the Croatian referendum on EU membership, Mr Swoboda proposed the accession of Croatia to the EU. We met Mr Swoboda at a conference in Varna, Bulgaria.

Nastavi čitati →

Piše: DRAGUTIN LALOVIĆ

Kako se danas, parafrazirajući čuvenu izreku Carla Schmitta, suočiti s nametljivom dvojbom da li “mi u Srednjoj Europi živimo sous l’oeil du fachisme”, dakle “pod pogledom radikalnijeg brata”, što su za njega te 1929. godine, bili Rusi (“sous l’oeil des Russes”), za koje je vjerovao da su nadmoćno ostvarili sintezu “socijalizma i slavenstva” kao “odlučujući događaj” XX. stoljeća? Nastavi čitati →

Piše: MATE SUBAŠIĆ

Sve države nastale raspadom Jugoslavije imaju donekle slične vanjske politike. One se svode na inzistiranje na procesu pristupanja Europskoj uniji i više ili manje (s iznimkom Srbije) procesu pristupanja NATO savezu. Razlike se uglavnom uočavaju kada se zaključci usuglašeni sa predstavnicima Europske unije trebaju implementirati. Tada se svaka država mora obračunati sa svojim „avetima“ prošlosti što nerijetko znači i transformaciju društva u svim njegovim segmentima. To podrazumijeva i problematiziranje teških (pa i tabu) tema kao što su ljudska prava, ratni zločini, korupcija i sl. Europska unija u tom smislu predstavlja strogog nadzornika bez čije involviranosti uspjeh svake politike, posebno vanjske, može biti vrlo lako pretvoren u neuspjeh. Koliko su, pak, dugoročno održive provedene reforme i općenito promjene u diskursu možda najbolje svjedoči hrvatski primjer. Od trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatska politika se vratila na točku s koje je svoj put prema EU i započela – samo je ovaj put odlučila krenuti svojim smjerom, a ne europskim. Što je sasvim legitimno. Ipak je u svim godinama pregovora i tranzicije, Hrvatska pokazala da se može politički nositi sa svim zahtjevima koje je Europska unija podastirala u svojim redovitim izvještajima. Čini se da isti put koji je prošla Hrvatska sada slijedi i Srbija. Uz sve probleme s kojima se suočava, čak i uz česta razmimoilaženja sa Europskom unijom, srpska se politika ipak ne libi slušati i ustuknuti kada procjeni da je to neophodno za uspjeh svoje (vanjske) politike. Tek treba vidjeti hoće li, nakon eventualnog ulaska u EU, Srbija nastaviti tu praksu ili će se vratiti „svojoj“ politici, onako kako joj se sad vraća Hrvatska.

Nastavi čitati →

(Fotografija: Jovica Drobnjak / Novosti)

Piše: DEJAN JOVIĆ

Odlazak profesora Jovana Mirića, koji je umro nakon duge bolesti 6. travnja 2015. duboko je ožalostio mnoge generacije njegovih studenata, kolega i prijatelja. Profesor Mirić, koji se na tadašnjem Fakultetu političkih nauka zaposlio 1. siječnja 1965., a na njemu je radio do umirovljenja, 30. prosinca 1998., bio je jedan od najomiljenijih i najvoljenijih nastavnika. Njegov tada jednogodišnji kolegij – „Uvod u političku znanost“ – bio je obavezan svim studentima fakulteta. Nema, dakle, politologa, novinara ili studenta nekadašnjeg studija općenarodne obrane i društvene samozaštite koji nije poznavao profesora Mirića. Teško bi se našao itko tko s tog predmeta ili iz odnosa s profesorom pamti ijednu neugodnost ili ikakav problem. Kao izvrstan predavač temeljnog uvodnog predmeta u disciplinu, profesor Mirić je u nama poticao znatiželju i učio nas što je politika i što je politologija. Njegova predavanja – uvijek u staroj učionici A u prizemlju – bila su blaga ali temeljita, neagresivna po stilu ali iznimno bogata sadržajem. Ozbiljnost bi prekidale njegove dosjetke, najčešće duhovite.

Nastavi čitati →

Piše: DAVOR RODIN

28. ožujka 2015 umro je profesor emeritus Ante Pažanin, čovjek koji je svojim znanjem, walmart camino canada pharmacy hours svojim karakterom sudjelovao u oblikovanju Fakulteta političkih znanosti. Za ustanovu i za mlađe kolege s Fakulteta njegova je smrt gubitak, a za nas njegove “suigrače” u pothvatu stvaranja nove ustanove to je nenadoknadivi odlazak svjedoka našeg vlastitog identiteta. Ono što mi, njegovi suigrači, znamo o njegovu djelu i životu to je on znao o nama pa sada kada ga više nema mi gubimo svjedoka vlastitog identiteta koji je on suoblikovao i o kojem je svjedočio dok je bio s nama.

Nastavi čitati →

By ERIC GORDY

The spokesman of the Serbian Special Prosecutor for War Crimes, Bruno Vekarić, described the news that seven former RS police special forces officers had been arrested for participation in the genocidal killings in Srebrenica (one of the suspects goes by the charming nickname “Neđo the Butcher”) as indicating that his office has “resolved, I would say, the Srebrenica case for the first time in Serbia”[1]. The statement is partly true: killings related to Srebrenica were prosecuted in Serbia in the “Scorpions” trial, but that case was marked by a strenuous effort to avoid drawing any connection between the perpetrators and the forces (including the Serbian Interior Ministry) that armed, financed, trained and commanded them. This event has been greeted by the expected rhetoric about slow but reachable justice, confronting the legacy of the past, and similar formulations.

Nastavi čitati →

Piše: MIRJANA KASAPOVIĆ

Bio je početak zimskog semestra negdje potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Lijepo listopadsko prijepodne, dušu dalo za šetnju Zagrebom, a ne sjedenje u skučenim predavaonicama Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj 6, tada slijepoj uličici u blizini stare zagrebačke uljare iz koje je dopirao gust i zasićen zrak od kojega se teško disalo. Ipak, predavaonica je bila pretrpana studentima jer je svoje prvo, uvodno predavanje na našoj godini trebao održati profesor Dušan Bilandžić. Bio je autentična medijska zvijezda onoga doba, čiji su se intervjui i prilozi u superpopularnom “Startu”, “Vjesniku” i drugim novinama čitali s posebnom znatiželjom i pozornošću. I u vremenima kontroliranih misli i riječi, Bilandžić je umnogome bio iznimka. Uvijek bi kazao nešto novo, zanimljivo, provokativno, nerijetko na rubu incidenta prema ondašnjima političkim standardima, pa su mjesecima nakon njegovih istupa trajale polemike u cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji.

Nastavi čitati →

By SPYROS A. SOFOS

There is no doubt that the election campaign that culminated in the 25 January SYRIZA victory has been dominated by one issue: the desirability and effectiveness of austerity. As the count of the votes was being concluded Alexis Tsipras of SYRIZA knew that his party would require a partner in order to pursue its economic policy. The fact that the partner of choice of SYRIZA, at least for the months to come, is the right-wing and xenophobic Independent Greeks (ANEL) – the seventh party in terms of popular preference, is indicative of the course of action vis-à-vis Greece’s debt the new government is going to pursue but also, of the limitations that will apply to other policies.

Nastavi čitati →