Arhiva kategorije: Komentari

In Memoriam: Branka Brujić (1931.-2020.)

prof. Branka Brujić, FPZG, 1990. godine
foto Mišo Lišanin

Piše: doc. dr. sc. ANA MATAN

 

Profesorice Branke Brujić više nema. Čitam njene tekstove i vraćam se u studentske klupe Lepušićeve 6, u učionice koje neki pamte po dimu iz njenih filter 160 cigareta, a ja po zastrašujućim riječima i sintagmama koje je lakoćom pripitomljavala i činila sigurnima za svakoga tko bi im se htio približiti. Neki su ipak ostajali podozrivi. A kako i ne bi. Ipak je veliki rizik da s 18 godina hodaš okolo i govoriš o „uvjetu mogućnosti svake spoznaje“ ili „uvjetima iskustva“, pa neugodno ti je. Ali većina je nas ipak položila kolegij koji se zvao Uvod u filozofiju s filozofskom antropologijom, i to često začuđeni s kakvom smo lakoćom svladali, primjerice, Platonovo učenje o ljubavi iz Gozbe. Mnogima bi to bio i prvi kolokvij, jer je predmet bio na prvoj godini i svi s kojima sam ovih dana dijelila uspomene na profesoricu Brujić pamte taj prvi kolokvij kao ugodno i za studente ohrabrujuće iskustvo, opet uz nezaobilaznu punu pepeljaru.

Nastavi čitati

IN MEMORIAM: PROF. DR. SC. RADOVAN PAVIĆ

Autor fotografije: Miodrag Lišanin

Piše: izv. prof. dr. sc. MARTA ZORKO

 

Bilo je polusunčano zimsko poslijepodne, moglo je biti prije nekih deset, petnaest ili čak dvadeset godina – kad sam dobila zadatak dočekati profesora Radovana Pavića, predstaviti ga i ugostiti na predmetu Politička geografija i geopolitika. Kako ga nisam imala prilike slušati za vrijeme studija jer je već bio u mirovini, sjećam se kao danas da sam čitavo to jutro panično pretraživala internet u potrazi za njegovom slikom ne bih li ga lakše prepoznala na porti. Tada sam sasvim slučajno otkrila svijet njegovih vizualnih geopolitičkih prikaza, mapa i političkih karata. I uistinu, i danas je puno jednostavnije pronaći neku njegovu, glagoljicom potpisanu kartu, nego osobnu fotografiju. Zbog toga mi je iznimno drago da je ovo sjećanje na njega popraćeno s posebno za ovu priliku pronađenim fotografijama, te da izlazi na portalu časopisa kojemu je profesor “dao” skoro čitavu svoju znanstvenu karijeru i značajan doprinos.

Nastavi čitati

PROF. DR. SC. TENA MARTINIĆ (1933-2020.)

prof. Tena Martinić, FPZG, 1990. godine
foto Mišo Lišanin

Piše: GORDANA VILOVIĆ

 

„Raditi kao nastavnik na Fakultetu posebna je privilegija. Malo zvanja donosi toliko radosti. I kad jednom uđeš u rad sa studentima nikada im nemoj oduzimati dostojanstvo, ali nemoj ni sebi kao nastavniku!“, tako je po prilici govorila profesorica Tena Martinić kad sam joj jednom davno rekla da ću početi raditi sa studentima. U životu svakog od nas urežu se neke riječi nekih nama dragih ljudi kojih se uvijek sjećamo. A Tena Martinić me je nekako pratila kroz život; prvo, na studiju politologije, a potom i na dvogodišnjem studiju novinarstva, sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na politologiji, nas je studente upoznala s klasicima sociologije kulture, a na dvogodišnjem studiju novinarstvu, čije je osnivanje pokrenula, provodili smo daleko više vremena zajedno – organizirajući tribine, osnivajući svoje novine i priželjkujući da napravimo karijere u novinarstvu. Neki iz naše generacije 1977/1978. su se kasnije zaista potvrdili kao novinari, književnici i urednici. Na njih je Tena bila ponosna.

Nastavi čitati

Naličje rata protiv pandemije

Piše: doc. dr. sc. PETAR POPOVIĆ

 

Sklonost „faustovske“ duše zapadnog čovjeka da nepokolebljivo vjeruje u znanost kao lijek za sve društvene probleme, očituje se u političkom prihvaćanju tehničkog pristupa medicinske struke, koja zagrnuta ogrtačem sigurnosnih nauka bije bitku s pandemijom koronavirusa. Vrijednosno neutralnom karakteru zdravstveno-sigurnosnog pristupa, oslobođenom svake političke predrasude, svojstveno je da poziva na ublažavanje, ako ne i na prevladavanje, aktualnih političkih i geopolitičkih rivalstava. Javnost sama spontano prenosi politički autoritet na eksperte, javno-zdravstvene agencije i druge specijalizirane institucije, ističući međudržavnu suzdržanost i suradnju kao političke vrline par excellence.

Nastavi čitati

Hrvatski paradoks: improvizacija umjesto organiziranog sustava

Piše: doc. dr. sc. ROBERT BARIĆ

 

Analizira li se djelovanje hrvatskih institucija u tekućoj krizi izazvanoj pandemijom virusa COVID 19, vidljiv je paradoks. S jedne strane od početka veljače do danas poduzet je niz pravovremenih mjera, čime je izbjegnut eksponencijalni rast oboljelih. S druge strane, sve je to učinjeno u uvjetima nepostojanja sustava upravljanja u kriznim situacijama, nizom improvizacija. To je u intervjuu u TV emisiji “Nedjeljom u dva” 5. travnja 2020. godine potvrdila dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i članica Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, rekavši: “Nitko se na ovo nije pripremio, mnogo stvari smo organizirali u hodu. Trebalo nam je vremena, ali mislim da je dosad dobro.”

Nastavi čitati

Utjecaj pandemije koronavirusa na tržište visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji

Piše: MATE SUBAŠIĆ

 

Pandemija uzrokovana koronavirusom iznjedrila je na površinu mnoge strukturne probleme sveučilišta u Velikoj Britaniji. Problemi na koje je do sada upozoravalo akademsko osoblje u novim okolnostima zadaju glavobolju svim dionicima visokog obrazovanja, uključujući sadašnje i buduće studente, rektore i predstavnike sveučilišta te u konačnici i samu Vladu.

Nastavi čitati

Pandemijska kriza i njene posljedice za ekonomske i klasne odnose u Hrvatskoj

Piše: DIMITRIJE BIRAČ

 

Hrvatsko društvo prolazi već četvrti tjedan karantene zbog dosad neviđene zdravstvene krize u povijesti Republike Hrvatske. Znatan dio stanovništva prisiljen je ostati u svojim domovima, a dobar dio poslodavaca, barem privremeno, obustaviti svoje poslove. Nemogućnost rada i zarade dodatno je potencirana sličnim zdravstvenih mjerama u svim drugim zemljama Europske Unije. Stoga nije teško zaključiti ono o čemu se već tjednima intenzivno govori i piše – slijedi velika ekonomska kriza, s nepoznatim trajanjem, ali s većim intenzitetom od posljednje krize. Iz navedenih razloga, sasvim logično, javljaju se politološke, sigurnosne i ekonomske analize koje pokušavaju dati ne samo racionalno objašnjenje postojećih turbulencija, nego i anticipirati daljnje ponašanje društvenih aktera. Istovremeno, nedostaje pokušaj objašnjenja aktualne situacije iz perspektive političke ekonomije.

Nastavi čitati

Pandemija straha

Piše: Prof. dr. sc. MILAN PODUNAVAC

 

Strah od straha

Dvadeseti vek, prognozirao je A. Kami (Camus), bit će vek straha. To svakako važi i za dvadeset i prvi vek. Globalni val straha prekrio je svet. Korona i strah dominiraju podjednako u privatnim komunikacijama i javnom diskursu. Pandemiju korone prati pandemija straha.

Nastavi čitati

Kako Hrvatska upravlja krizama u kojima se našla?

Piše: doc. dr. sc. ROBERT MIKAC

 

Cijeli svijet trenutno se nalazi u jedinstvenoj krizi zbog koje su zaustavljeni i promijenjeni uobičajeni načini funkcioniranja, putovi opskrbe i redovan život. Kriza izazvana nekontroliranim širenjem koronavirusa (SARS-CoV-2) koji uzrokuje bolest (Covid-19) pogađa sve slojeve društva i nitko nije imun na njene posljedice. Ova kriza je uistinu jedinstvena jer se u vrlo kratkom vremenu (efekt globalizacije) proširila po cijelom svijetu i nitko ju ne može negirati kao što je bio slučaj s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, te je prva globalna kriza suvremenog doba s kojom se cjelokupno čovječanstvo susreće. Prvi i drugi svjetski rat bez obzira na njihov naziv nisu zahvatili cijeli svijet, kao ni što efekti spomenute financijske krize iz 2008. godine nisu utjecali na sve države i ljude. Trenutna kriza je prva koja zahvaća ili će tek zahvatiti sve pore društava svih država svijeta. Stoga zaslužuje punu pozornost, praćenje, analizu i prikupljanje zapažanja o svim segmentima krize, kao i odgovorima nadležnih tijela.

Nastavi čitati