Arhive kategorije: Komentari

IN MEMORIAM: PROF. DR. DUŠAN BILANDŽIĆ

Dušan Bilandžić

Piše: MIRJANA KASAPOVIĆ

Bio je početak zimskog semestra negdje potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Lijepo listopadsko prijepodne, dušu dalo za šetnju Zagrebom, a ne sjedenje u skučenim predavaonicama Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj 6, tada slijepoj uličici u blizini stare zagrebačke uljare iz koje je dopirao gust i zasićen zrak od kojega se teško disalo. Ipak, predavaonica je bila pretrpana studentima jer je svoje prvo, uvodno predavanje na našoj godini trebao održati profesor Dušan Bilandžić. Bio je autentična medijska zvijezda onoga doba, čiji su se intervjui i prilozi u superpopularnom “Startu”, “Vjesniku” i drugim novinama čitali s posebnom znatiželjom i pozornošću. I u vremenima kontroliranih misli i riječi, Bilandžić je umnogome bio iznimka. Uvijek bi kazao nešto novo, zanimljivo, provokativno, nerijetko na rubu incidenta prema ondašnjima političkim standardima, pa su mjesecima nakon njegovih istupa trajale polemike u cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji.

Nastavi čitati

Facebook

Landscape in the Mist: SYRIZA and Greek-Macedonian relations

Spyros Sofos

By SPYROS A. SOFOS

There is no doubt that the election campaign that culminated in the 25 January SYRIZA victory has been dominated by one issue: the desirability and effectiveness of austerity. As the count of the votes was being concluded Alexis Tsipras of SYRIZA knew that his party would require a partner in order to pursue its economic policy. The fact that the partner of choice of SYRIZA, at least for the months to come, is the right-wing and xenophobic Independent Greeks (ANEL) – the seventh party in terms of popular preference, is indicative of the course of action vis-à-vis Greece’s debt the new government is going to pursue but also, of the limitations that will apply to other policies.

Nastavi čitati

Facebook

JE LI ČLANSTVO U EU JEDINI PUT ZA BOSNU I HERCEGOVINU?

Mate Subašić

Piše: MATE SUBAŠIĆ

Na putu ka Europskoj uniji Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Do koje mjere je tapkanje sveprisutno svjedoči i nedavno pokrenuta inicijativa ministara vanjskih poslova velikih država, pokretačica djelovanja Europske unije, prije svega njene vanjske politike. Ministri su zatražili, a neprimjereno bi bilo reći inzistirali, od lokalnih bosanskohercegovačkih političara da pokrenu reforme koje će biti usklađene s općim ciljevima koji podrazumijevaju prihvaćanje europskih zakonodavnih okvira i temeljnih vrijednosti država članica Europske unije. Zauzvrat, države-članice bi se obavezale podržati takva nastojanja mjerljivim mehanizmima, odnosno, odobravanjem financijske pomoći u mjeri u kojoj bi ona bila dostupna kroz predpristupne fondove Europske unije. Naravno, podrška će biti izražena i diplomatskim aktivnostima svih država članica Europske unije. Međutim, ključno pitanje ostaje bez odgovora. Je li Bosna i Hercegovina zainteresirana za članstvo u Europskoj uniji i još važnije, je li uopće moguće provesti reforme u državi čije se teritorijalno, administrativno pa čak i ustavno uređenje još uvijek dovodi u pitanje – i to ne od strane jednog ili drugog dijela naroda, nego od strane cjelokupnog stanovništva. S jedne strane Hrvati su nezadovoljni nesimetričnim statusom kojega imaju, Bošnjaci inzistiraju na snažnijoj centralizaciji, Srbi podržavaju isključivo jačanje Republike Srpske, a „ostali“ za sada još uvijek formalno niti postoje niti predstavljaju ikakav politički faktor.

Nastavi čitati

Facebook

1989: godina koja nam se nije dogodila

Dejan Jovic Tutzing

Piše: DEJAN JOVIĆ

Pred kraj ove godine, u studenom i prosincu, bilo je nekoliko konferencija kojima je obilježena 25-godišnjica 1989., godine koja u evropskoj novijoj povijesti ima veliki simbolički značaj. Nekako se uobičajilo da akademska zajednica slijedi kalendar jubileja i „okruglih godišnjica“, pa je tako bilo i ovog puta. Centralno pitanje manje-više svih tih akademskih događaja bilo je: po čemu je 1989. – ako i po čemu – značajna za suvremenu Evropu? Što se iz ove, 25-godišnje perspektive može reći o toj godini-prekretnici u povijesti niza evropskih zemalja?

Nastavi čitati

Facebook

SAMO EVROPSKA UNIJA MOŽE NA ZAPADNI BALKAN DOVESTI RUSIJU I TURSKU – AKO BUDE ODLAGALA VLASTITO PROŠIRENJE NA TO PODRUČJE

Dusan Reljic
(Foto: SWP)

Piše: DUŠAN RELJIĆ

Isključivo same sebe treba da se plaši Evropska unija (EU) umesto da olako prihvata fantazije o tome kako Rusija na prostoru bivše Jugoslavije uspostavlja sve jači uticaj. Jer samo kopnjenje političke verodostojnosti i ekonomskog značaja EU otvara put spoljnim silama na takozvanom Zapadnom Balkanu. Stvarnu sposobnost da i taj deo jugoistočne Evrope pretvori u svoj politički, vojnopolitički, pravni i ekonomski sastavni deo – da ga integriše – poseduje samo Evropska unija. Njene članice, međutim, mogu i da prepuste jugoistočnu Evropu trvenju onih koji bi na tom prostoru nesumnjivo hteli da imaju više uticaja: Rusiji, Turskoj, Kini kao i pojedinim islamskim državama. Vodeće zemlje EU treba da odluče šta im je po volji.

Nastavi čitati

Facebook

JUGOSLAVIJA JE U TRENUTKU ODRŽAVANJA REFERENDUMA VEĆ BILA POLITIČKI MRTVAC

Sergej Flere
(Photo: Sveučilište u Mariboru)

Piše: SERGEJ FLERE

U svom članku „Samo u mitovima svaki narod želi državu. U stvarnosti – ne“, kojeg je objavio na portalu „Političke misli“, kolega Dejan Jović tvrdi da su referendumi u jugoslavenskim zemljama bili bitno drukčiji od nedavnog škotskog referenduma, i to zbog toga što su u škotskome bile prisutne sve liberalne pretpostavke, dok su referendumi u „našim“ slučajevima bili popraćeni nasiljem i neslobodom.

Nastavi čitati

Facebook

Ivo Prpić, postumni croquis

Ivan Prpić, foto by Mišo Lišanin, 1988

(autor fotografije: Mišo Lišanin)

Piše: ŽARKO PUHOVSKI

Ivo je Prpić bio, u punome smislu riječi, komad od čovjeka – u fizičkome i intelektualnom, u moralnome i političkom, u svjetonazorskome i svakodnevnom pogledu. Njegova je kompaktnost, u biti i pojavi dakako, bila pak sazdana od (osviještenih) protuslovlja. Bio je (naobrazbom) filozof koji je (istraživačkim i predavačkim opusom) za razumijevanje države dao više od svih politologa, (orijentacijom) teoretik koji je političku realnost (analizama) vidio bolje od svih empirijskih istraživača, (habitusom) ljevičar koji je (ponajprije predavanjima) liberalizam učinio prihvatljivim gotovo svima (koji su ga čuli). Porodičnim podrijetlom iz Krivoga puta (kultnoga mjesta nekoliko generacija hrvatskih nacionalista), socijaliziran, međutim, u striktno partizanskoj tradiciji, hrvatstvo je smatrao tek jednom od naslaga svoje kvintesencije. Osobnom motivacijom nezasitno politički zainteresiran, otklanjao je, ipak, svaki aktivizam (s kratkom izuzetkom epizode vezane uz UJDI).

Nastavi čitati

Facebook

ODJECI

Piše: ZLATAN KRAJINA

Politička misao u Večernjem listu 25.08.2014.

Članak Filipa Škiljana “Identitet Srba u Hrvatskoj”, objavljen u posljednjem broju “Političke misli” zaintrigirao je dnevne novine “Večernji list”. U današnjem broju list u velikom članku istog naslova prenosi, za svoje čitateljstvo, osnovne nalaze, kako novine tvrde, “zanimljivog” istraživanja kolege Škiljana. S veseljem dijelimo tu vijest s našim čitateljima, jer smatramo da je to jedan važan oblik nužnog jačeg povezivanja znanstvene zajednice i šire javnosti, kojoj u našem znanstvenom radu služimo te čijem boljem razumijevanju našim znanstvenim istraživanjima nastojimo doprinijeti.

Iako procedure izrade i objave znanstvenih članaka traju znantno dulje od vijeka trajanja neke aktualnosti u medijima, naš je trajni cilj, uz tekstove iz drugih važnih poddisciplina poput teorije, ponuditi javnosti znanstvene radove koji tematiziraju recentne društvene i političke procese u zemlji i svijetu te time dati znanstveni prilog širim raspravama o relevantnim fenomenima.


(Politička misao)
Izvršni urednik: ZLATAN KRAJINA

Nastavi čitati

Facebook

Rješenje slučaja Sejdić-Finci: institucionalna analiza

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Piše: DARIO ČEPO

Presuda Europskog suda za ljudska prava u tzv. slučaju Sejdić-Finci, odnosno nepostupanje političke elite BiH prema zaključcima presude, predstavlja ključni problem u pristupanju BiH Europskoj uniji. U nekoliko su navrata europski predstavnici tvrdili da bez rješenja slučaja Sejdić-Finci neće biti moguće priznati legitimnost nadolazećih izbora u BiH, niti će BiH moći krenuti put europske integracije. Iako postoje naznake da se od tih zahtijeva, u svjetlu nove geopolitičke konstelacije snaga može odustati, kao što se čuju i analize o potrebi ubrzanog uključenja država Zapadnog Balkana u Europsku uniju, teško je moguće očekivati da će europski političari ignorirati odluku Suda. Stoga valja vidjeti koje mehanizme BiH može iskoristiti da riješi problem postavljen presudom u slučaju Sejdić-Finci.

Nastavi čitati

Facebook