(autor fotografije: Mišo Lišanin)

Piše: ŽARKO PUHOVSKI

Ivo je Prpić bio, u punome smislu riječi, komad od čovjeka – u fizičkome i intelektualnom, u moralnome i političkom, u svjetonazorskome i svakodnevnom pogledu. Njegova je kompaktnost, u biti i pojavi dakako, bila pak sazdana od (osviještenih) protuslovlja. Bio je (naobrazbom) filozof koji je (istraživačkim i predavačkim opusom) za razumijevanje države dao više od svih politologa, (orijentacijom) teoretik koji je političku realnost (analizama) vidio bolje od svih empirijskih istraživača, (habitusom) ljevičar koji je (ponajprije predavanjima) liberalizam učinio prihvatljivim gotovo svima (koji su ga čuli). Porodičnim podrijetlom iz Krivoga puta (kultnoga mjesta nekoliko generacija hrvatskih nacionalista), socijaliziran, međutim, u striktno partizanskoj tradiciji, hrvatstvo je smatrao tek jednom od naslaga svoje kvintesencije. Osobnom motivacijom nezasitno politički zainteresiran, otklanjao je, ipak, svaki aktivizam (s kratkom izuzetkom epizode vezane uz UJDI).

Nastavi čitati →

Piše: DEJAN JOVIĆ

Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se mogu primijeniti i na druge slučajeve, pa i na one u post-jugoslavenskom prostoru.

Nastavi čitati →

Piše: ZLATAN KRAJINA

Politička misao u Večernjem listu 25.08.2014.

Članak Filipa Škiljana “Identitet Srba u Hrvatskoj”, objavljen u posljednjem broju “Političke misli” zaintrigirao je dnevne novine “Večernji list”. U današnjem broju list u velikom članku istog naslova prenosi, za svoje čitateljstvo, osnovne nalaze, kako novine tvrde, “zanimljivog” istraživanja kolege Škiljana. S veseljem dijelimo tu vijest s našim čitateljima, jer smatramo da je to jedan važan oblik nužnog jačeg povezivanja znanstvene zajednice i šire javnosti, kojoj u našem znanstvenom radu služimo te čijem boljem razumijevanju našim znanstvenim istraživanjima nastojimo doprinijeti.

Iako procedure izrade i objave znanstvenih članaka traju znantno dulje od vijeka trajanja neke aktualnosti u medijima, naš je trajni cilj, uz tekstove iz drugih važnih poddisciplina poput teorije, ponuditi javnosti znanstvene radove koji tematiziraju recentne društvene i političke procese u zemlji i svijetu te time dati znanstveni prilog širim raspravama o relevantnim fenomenima.

—
(Politička misao)
Izvršni urednik: ZLATAN KRAJINA

Nastavi čitati →

Piše: DARIO ČEPO

Presuda Europskog suda za ljudska prava u tzv. slučaju Sejdić-Finci, odnosno nepostupanje političke elite BiH prema zaključcima presude, predstavlja ključni problem u pristupanju BiH Europskoj uniji. U nekoliko su navrata europski predstavnici tvrdili da bez rješenja slučaja Sejdić-Finci neće biti moguće priznati legitimnost nadolazećih izbora u BiH, niti će BiH moći krenuti put europske integracije. Iako postoje naznake da se od tih zahtijeva, u svjetlu nove geopolitičke konstelacije snaga može odustati, kao što se čuju i analize o potrebi ubrzanog uključenja država Zapadnog Balkana u Europsku uniju, teško je moguće očekivati da će europski političari ignorirati odluku Suda. Stoga valja vidjeti koje mehanizme BiH može iskoristiti da riješi problem postavljen presudom u slučaju Sejdić-Finci.

Nastavi čitati →

Piše: DEJAN JOVIĆ

Ukrajinska kriza je povod za postavljanje ozbiljnih pitanja o budućnosti Europske unije i političkih odnosa u „široj Europi“. Dosad je Europska unija bila „neosvješteni“ hegemon nove, post-socijalističke Europe. Europa je nakon 1989. funkcionirala kao unipolarni prostor, s EU-om kao stvarnim hegemonom u „normalnom stanju“. U kriznim situacijima, hegemonija EU-a je zamijenjena direktnim intervencijama SAD-a, primjerice na Balkanu u 1990-im. No, čak ni u tim „izvanrednim“ situacijama primat EU-a kao jedinog političkog okvira za post-konfliktnu konsolidaciju zemalja Zapadnog Balkana nije bio doveden u pitanje. Amerika je odigrala ulogu tvrde sile, a Europi ostavila da bude sila statusa quo i konsolidira novo stanje.

Nastavi čitati →