Piše: ZLATAN KRAJINA

Politička misao u Večernjem listu 25.08.2014.

Članak Filipa Škiljana “Identitet Srba u Hrvatskoj”, objavljen u posljednjem broju “Političke misli” zaintrigirao je dnevne novine “Večernji list”. U današnjem broju list u velikom članku istog naslova prenosi, za svoje čitateljstvo, osnovne nalaze, kako novine tvrde, “zanimljivog” istraživanja kolege Škiljana. S veseljem dijelimo tu vijest s našim čitateljima, jer smatramo da je to jedan važan oblik nužnog jačeg povezivanja znanstvene zajednice i šire javnosti, kojoj u našem znanstvenom radu služimo te čijem boljem razumijevanju našim znanstvenim istraživanjima nastojimo doprinijeti.

Iako procedure izrade i objave znanstvenih članaka traju znantno dulje od vijeka trajanja neke aktualnosti u medijima, naš je trajni cilj, uz tekstove iz drugih važnih poddisciplina poput teorije, ponuditi javnosti znanstvene radove koji tematiziraju recentne društvene i političke procese u zemlji i svijetu te time dati znanstveni prilog širim raspravama o relevantnim fenomenima.

—
(Politička misao)
Izvršni urednik: ZLATAN KRAJINA

Nastavi čitati →

Piše: DARIO ČEPO

Presuda Europskog suda za ljudska prava u tzv. slučaju Sejdić-Finci, odnosno nepostupanje političke elite BiH prema zaključcima presude, predstavlja ključni problem u pristupanju BiH Europskoj uniji. U nekoliko su navrata europski predstavnici tvrdili da bez rješenja slučaja Sejdić-Finci neće biti moguće priznati legitimnost nadolazećih izbora u BiH, niti će BiH moći krenuti put europske integracije. Iako postoje naznake da se od tih zahtijeva, u svjetlu nove geopolitičke konstelacije snaga može odustati, kao što se čuju i analize o potrebi ubrzanog uključenja država Zapadnog Balkana u Europsku uniju, teško je moguće očekivati da će europski političari ignorirati odluku Suda. Stoga valja vidjeti koje mehanizme BiH može iskoristiti da riješi problem postavljen presudom u slučaju Sejdić-Finci.

Nastavi čitati →

Piše: DEJAN JOVIĆ

Ukrajinska kriza je povod za postavljanje ozbiljnih pitanja o budućnosti Europske unije i političkih odnosa u „široj Europi“. Dosad je Europska unija bila „neosvješteni“ hegemon nove, post-socijalističke Europe. Europa je nakon 1989. funkcionirala kao unipolarni prostor, s EU-om kao stvarnim hegemonom u „normalnom stanju“. U kriznim situacijima, hegemonija EU-a je zamijenjena direktnim intervencijama SAD-a, primjerice na Balkanu u 1990-im. No, čak ni u tim „izvanrednim“ situacijama primat EU-a kao jedinog političkog okvira za post-konfliktnu konsolidaciju zemalja Zapadnog Balkana nije bio doveden u pitanje. Amerika je odigrala ulogu tvrde sile, a Europi ostavila da bude sila statusa quo i konsolidira novo stanje.

Nastavi čitati →