Arhiva kategorije: Sažetak

Mediatization and Social Change: A Contribution to Studying the Mediatization of Politics

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.06

Zrinjka Peruško   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7990-0997 ; Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia

Fulltext: croatian, pdf (330 KB) pages 163-187 cite

Abstracts
The article investigates mediatization as an empirical process and a new theoretical approach. Differences between the concepts of mediatization and mediation are examined, with other new concepts developed by this theoretical approach in the analysis of the interaction of media and social change. The article presents three key perspectives in mediatization theory and the most important authors who preceded it from the communication and media field, as well as from the broader social scientific theory (mainly sociological) which forms the basis for the contemporary research into the dynamics of mediatization. Cultural, material and institutional perspectives in the mediatization approach (the institutional also including the mediatization of politics) are analyzed in respect to their understanding of the historical periods in which mediatization takes place, of communication media, broader theoretical frameworks, and the results of empirical research. The article concludes with an analysis of the reception of the mediatization approach in Croatia in light of the progression of mediatization changes from the macro perspectives of the media system and the micro perspectives of the information habits of the media audiences.

Keywords
Mediatization Theory; Mediatization of Politics; Media Sociology; Political Communication; Media Audiences

Hrčak ID: 219879

URI
https://hrcak.srce.hr/219879

Medijatizacija i društvena promjena: prilog istraživanju medijatizacije politike

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.06

Zrinjka Peruško   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7990-0997 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (330 KB) str. 163-187 citiraj

Sažetak
Članak analizira medijatizaciju kao empirijski proces i novi teorijski pristup. Raspravlja se razlika između pojmova medijacije i medijatizacije te drugi novi koncepti koje uvodi taj teorijski pristup u analizi interakcije medija i društvenih promjena. U članku se prezentiraju tri glavne perspektive u teoriji medijatizacije i najvažniji autori te prethodnici u komunikacijskoj i medijskoj teoriji i široj društveno-znanstvenoj (uglavnom sociološkoj) teoriji na kojima se istraživanja dinamike i posljedica medijatizacije danas temelje. Kulturna, materijalna i institucionalna perspektiva medijatizacije (posljednja uključuje i medijatizaciju politike) analiziraju se u odnosu na razumijevanje povijesnog perioda u kojem se odvija medijatizacija, komunikacijskih medija, širih teorijskih gabarita i rezultata empirijskih istraživanja. Zaključno se razmatra recepcija pristupa u Hrvatskoj u svjetlu napredovanja medijatizacijskih promjena iz makro perspektive medijskog sustava i iz mikro perspektive informativnih navika medijskih publika.

Ključne riječi
teorija medijatizacije; medijatizacija politike; sociologija medija; politička komunikacija; medijske publike

Hrčak ID: 219879

URI
https://hrcak.srce.hr/219879

Privacy Paradox: Empirical Verification of the Phenomenon

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.05

Andro Pavuna ; Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia

Fulltext: croatian, pdf (387 KB) pages 132-162 cite

Abstracts
Privacy paradox is a phenomenon in which people who say they are concerned about their privacy behave as if they weren’t, especially when it comes to social networks and the use of the Internet. The aim of this research was to determine whether individuals who are highly concerned with their privacy exhibit privacy protecting behaviour in an expected manner. To explore the privacy paradox, a privacy concerns scale was developed for this research based on the results of a previous study. To measure behavioural variables, three scales were adapted for application in Croatia, including the social dimension of behavioural control, general caution and technical protection. Participants were also asked some specific questions about their use of Internet and social networks. The survey was conducted using a questionnaire that was given to a convenience sample of 966 participants. The obtained results showed the existence of a privacy paradox on all comparisons at p < 0.001. Despite the fact that 90.7% of the participants stated that their privacy is important or extremely important to them, a large number of participants uses online services from companies whose entire business model is based on the collection, analysis and sharing of user data. 99.3% of participants reported the use of such search engines, 86% the use of such e-mail service, 88% reported using Facebook, while more than 73% of them have their real name, surname and personal photo posted on their profile. The results show that participants declaratively deem their privacy important, but they easily waive it over the use of Internet and social networks which has significant implications for the current debate on privacy and personal data protection in the digital environment.

Keywords
Privacy; Privacy Paradox; Privacy Concerns; Internet; Social Networks

Hrčak ID: 219878

URI
https://hrcak.srce.hr/219878

Paradoks privatnosti: empirijska provjera fenomena

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.05

Andro Pavuna ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (387 KB) str. 132-162 citiraj

Sažetak
Paradoks privatnosti označava diskrepanciju između deklariranog izražavanja visoke zabrinutosti za privatnost (privacy concerns) i istovremenog manifestiranja ponašanja kojim se iskazuje nebriga za privatnost, osobito kada su u pitanju društvene mreže i korištenje interneta. Cilj istraživanja bio je provjeriti manifestiraju li pojedinci koji su visoko zabrinuti za svoju privatnost ponašanja kojima je štite. Za istraživanje paradoksa privatnosti korištena je skala zabrinutosti za privatnost, konstruirana za ovo istraživanje na osnovi rezultata predistraživanja o načinima kako ispitanici razumiju privatnost i ugrožavanje privatnosti. Za mjerenje bihevioralnih varijabli korištene su tri skale prilagođene za primjenu u Hrvatskoj: društvena dimenzija kontrole ponašanja, opći oprez i tehnička zaštita. Sudionicima je postavljeno i nekoliko konkretnih pitanja o korištenju interneta i društvenih mreža. Istraživanje je provedeno primjenom ankete na prigodnom uzorku od ukupno 966 sudionika. Dobiveni rezultati pokazali su postojanje paradoksa privatnosti na sve tri usporedbe na nivou p < 0,001. Unatoč tome što je 90,7% sudionika navelo kako im je privatnost važna ili izrazito važna, velik broj sudionika koristi usluge onih tvrtki čiji je cijeli poslovni model baziran na prikupljanju, analiziranju i dijeljenju korisničkih podataka. Njih 99,3% koristi jednu od takvih tražilica, 86% neki od takvih servisa e-pošte, 88% koristi društvenu mrežu Facebook, na kojoj ih više od 73% ima navedeno svoje pravo ime i prezime te osobnu fotografiju. Dobiveni rezultati pokazuju kako je sudionicima deklarativno važna njihova privatnost, no kako je se vrlo lako odriču kada se radi o korištenju interneta i društvenih mreža, što ima značajne implikacije na aktualnu raspravu o zaštiti privatnosti i osobnih podataka u digitalnom okruženju.

Ključne riječi
privatnost; paradoks privatnosti; zabrinutost za privatnost; internet; društvene mreže

Hrčak ID: 219878

URI
https://hrcak.srce.hr/219878

Cultural Violence as a Longue Durée Process: From Colonialism to Humanitarianism

Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.04

Goran Tepšić ; Faculty of Political Sciences, University of Belgrade, Serbia
Miloš Vukelić ; Faculty of Political Sciences, University of Belgrade, Serbia

Fulltext: serbian, pdf (340 KB) pages 109-131 cite

Abstracts
The main hypothesis of the paper is that Orientalism, as a form of cultural violence, represents a long-term historical structure which is reproduced through discourses and practices of various social systems. The authors apply genealogy and longue durée approaches to analyze discourses of colonialism, antisemitism, nationalism, and humanitarianism, indicating the long-lasting identity division along the West-East (Orient) axis, as well as continuity of the cultural content that implies the superiority of the Self and the inferiority of the Other. The analysis also shows that all these discourses, although mutually different, can be rooted in the Orientalist matrix and thus become instruments for legitimizing and justifying various forms of indirect (repression, exploitation) and direct violence (wars, genocide, ethnic cleansing). The paper aims to understand the different forms of violence and their complexity as precondition for violence prevention.

Keywords
Cultural Violence; Orientalism and Colonialism; Antisemitism; Nationalism; Humanitarianism

Hrčak ID: 219877

URI
https://hrcak.srce.hr/219877

Kulturno nasilje kao proces dugog trajanja: od kolonijalizma do humanitarizma

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.1.04

Goran Tepšić ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, Srbija
Miloš Vukelić ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, Srbija

Puni tekst: srpski, pdf (340 KB) str. 109-131 citiraj

Sažetak
U radu se polazi od teze da orijentalizam, kao oblik kulturnog nasilja, predstavlja strukturu dugog trajanja čija se matrica reprodukuje kroz diskurse i prakse različitih društvenih poredaka. Koristeći genealoški i longue durée pristup, autori analiziraju diskurse kolonijalizma, antisemitizma, nacionalizma i humanitarizma kako bi ukazali na dugotrajnost identitetske podele po liniji Zapad-Istok (Orijent), kao i na kontinuitet određenog kulturnog sadržaja koji implicira superiornost jedne i inferiornost druge strane. Analiza pokazuje i da svi ovi diskursi, iako međusobno različiti, mogu da se ukorene u orijentalističku matricu i da tako postanu instrument legitimacije i opravdavanja različitih oblika indirektnog (represija, eksploatacija) i direktnog nasilja (ratovi, genocid, etničko čišćenje). Cilj rada je razumevanje različitih oblika nasilja i njihove složenosti kao preduslov za bavljenje prevencijom nasilja.

Ključne riječi
kulturno nasilje; orijentalizam i kolonijalizam; antisemitizam; nacionalizam; humanitarizam

Hrčak ID: 219877

URI
https://hrcak.srce.hr/219877