Arhiva kategorije: Sažetak

Analiza emocija u iskazima preživjelih iz sustava logora Gospić-Jadovno-Pag u ljeto 1941. godine

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.2.05

Igor Drvendžija ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vinko Drača ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (363 KB) str. 116-144 citiraj

Sažetak
U ovom radu autori istražuju emocije preživjelih logoraša iz sustava logora Gospić-Jadovno-Pag u kojem su u ljeto 1941. ubijani ljudi srpskog i židovskog etniciteta te komunisti i ostali politički protivnici ustaškog režima. Pristup proučavanja emocija bazira se na svjedočanstvima koja je objavio povjesničar Đuro Zatezalo. U radu se prvo govori o analizi emocija u historiji s naročitim osvrtom na svjedočanstva preživjelih kao poseban i izuzetno važan izvor u studijama Holokausta i genocida. Autori također problematiziraju intenciju zapisivača, sjećanje i emocije kao aspekte koje povjesničar koji analizira svjedočanstva mora imati na umu. Daje se i opis djelovanja rasnih zakona Nezavisne Države Hrvatske i logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, nakon čega se sustavno analiziraju emotivi izneseni u svjedočanstvima. Pritom se fokus istraživanja usmjerava na emocije straha, strepnje, nade i radosti. Također se problematizira odnos sjećanja i emocija te način na koji protok vremena može izmijeniti intenzitet i sadržaj emocije, što može biti vrijedan metodološki prilog proučavateljima povijesti genocida i oralne povijesti uopće.

Ključne riječi
Nezavisna Država Hrvatska; Jadovno; stradanja civila u Drugom svjetskom ratu; emocije; svjedočanstva

Hrčak ID: 226347

URI
https://hrcak.srce.hr/226347

Politika i pozorište kao čuvari zajedničkog sveta

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.56.2.04

Bojan Kovačević ; Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu

Puni tekst: srpski, pdf (367 KB) str. 87-115 citiraj

Sažetak
Autor zastupa tezu da u istoriji evropske drame i pozorišta leži originalan odgovor na pitanje odnosa između poretka i promene koje je u središtu preokupacija klasičnih političkih mislilaca. Pozorište ima temeljni zadatak očuvanja zajedničkog sveta bez koga i samo ostaje lišeno smisla postojanja. Gurnuvši nas isprva u provaliju zapitanosti nad smislom, veliki dramski pisci nas potom iz nje izvlače odgovorom koji je njihovoj mašti šapnulo doba u kojem su živeli. Oni među njima koji su postojeći poredak čuvali, poput Eshila, Molijera i Rasina, gledaocima su obznanjivali njegovu utemeljujuću ideju. Oni, poput Getea i Šilera, čiji je umetnički genij u istoriji prepoznao svrhoviti razvoj ka republici slobodnih građana, pozorište su koristili kao mesto estetskog poučavanja društvene elite od koje se očekuje da dolazak novog zajedničkog sveta ubrza. Za stvaraoce u revolucionarnim vremenima, poput Brehta i Pirandela, pozorišne daske služile su kao nadahnuće za radikalnu promenu svih postojećih društvenih i političkih ustanova. Konačno, autorima poput Euripida, Ibzena, Čehova i Strindberga pozorište je omogućilo da zavape za starim svetom koji je ostao bez svoje ideje o poretku i zato nestaje.

Ključne riječi
političko; pozorište; drama; zajednički svet; poredak

Hrčak ID: 226346

URI
https://hrcak.srce.hr/226346

Teorija odlučivanja Herberta Simona: decizionistički pristup organizaciji

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.56.2.03

Mariza Menger ; Pravni fakultet, Sveučilište u Rijeci

Puni tekst: hrvatski, pdf (337 KB) str. 66-86 citiraj

Sažetak
Rad se bavi decizionističkim pravcem u izučavanju organizacije i cilj mu je prikazati teoriju američkog nobelovca Herberta Simona kao njezinoga glavnog predstavnika. U radu se analiziraju neposredno Simonovi tekstovi, radovi drugih autora, njegovih bliskih suradnika, ali i kritičara, te domaća literatura koja se bavi odlučivanjem u organizaciji i problemom odlučivanja općenito. Iako je prepoznat njegov izvanredni doprinos disciplini, u domaćoj literaturi iz područja teorije organizacije nedostaje sustavan pregled Simonova rada. Cilj je ovog rada popuniti tu prazninu. U radu se najprije analiziraju temeljni koncepti Simonove teorije odlučivanja: racionalnost odlučivanja i, posebno, ograničenja racionalnosti, potraga za zadovoljavajućim rješenjem, heuristika, razlikovanje između programiranih i neprogramiranih odluka. Zatim se iznosi Simonovo razumijevanje organizacija argumentirajući kako ono počiva na razlikovanju između dvije vrste odluka: odluke o pristupanju u članstvo i drugih odluka koje se donose unutar organizacije. Konačno, zadnji dio rada bavi se kritikom Simonove teorije odlučivanja i teorije organizacije.

Ključne riječi
Herbert Simon; teorija organizacije; teorija odlučivanja; racionalnost; ograničena racionalnost; heuristika

Hrčak ID: 226345

URI
https://hrcak.srce.hr/226345

Ideologija, klasa i pitanje političke subjektivizacije u Bosni i Hercegovini

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.2.02

Asim Mujkić ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu

Puni tekst: bosanski, pdf (353 KB) str. 41-65 citiraj

Sažetak
Autor propituje ulogu ideologije, mita i klase u razumijevanju kompleksnih procesa savremene političke subjektivizacije u BiH. Polazeći od revolucionarnog konteksta s početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća koji razumijeva kao paralelni proces nacionalne i kapitalističke reaproprijacije, autor na pitanje pod kojim uslovima, diskurzivnim i institucionalnim, određene etničke razlike postaju politički relevantnima, postaju izvorom političke moći i mobilizacije, razvija odgovor u vidu antireprezentacionalističke hipoteze po kojoj su to s jedne strane diskurzivni i institucionalni uslovi “nacionalne države” shvaćene kao države homogenog etnonacionalnog domaćina i zanemarive etnonacionalne manjine, a s druge strane njima komplementarni diskurzivni i institucionalni uslovi kapitalističkog poretka iz kojega se nacionalni poredak historijski izdiže, a koji podrazumijeva klasnu strukturiranost. Subjekt proizvodnje nacionalno-kapitalističkog poretka je vladajuća klasa, u slučaju BiH klasa etnopolitičkih poduzetnika koja je u posjedu sredstava za proizvodnju društvenog života uopće: i materijalnog i onog simboličkog.

Ključne riječi
ideologija; mit; klasa; politička subjektivizacija; Bosna i Hercegovina

Hrčak ID: 226344

URI
https://hrcak.srce.hr/226344

Historijskomaterijalistička kritika postmarksizma: problem revolucionarnog subjekta

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.56.2.01

Karlo Jurak ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (371 KB) str. 7-40 citiraj

Sažetak
Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.

Ključne riječi
marksistička teorija; postmarksizam; historijski materijalizam; revolucionarni subjekt; zapadni marksizam

Hrčak ID: 226343

URI
https://hrcak.srce.hr/226343