Arhiva kategorije: Sažetak

APPROACH TOWARDS DEVELOPMENTALLY VULNERABLE COMMUNITIES IN CROATIA: FROM THEORETICAL CONCEPTUALIZATION TO POLITICAL-LEGAL SOLUTIONS

Ana Miljenović ; Faculty of Law, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Fulltext: pdf (304 KB), Croatian, Pages 155 – 179 , downloads: 45 *

Abstracts
The paper deals with the problem of developmentally vulnerable communities
in Croatia from two points: first starting at current theoretical studies of community
development, and the other at Croatian political and legal solutions.
Community development is understood as a process and an outcome that is
reflected in the different fields of community life, and that should be sustainable
in terms of social, economic and environmental components. Former
Croatian regional policy was insufficient in relation to the theoretical framework.
Significant changes are announced by the new regional policy developed
under the influence of the European Union. Conceptually, this policy
brings following changes: comprehensive approach to the dimensions of development,
more access to process aspects, system integration into the wider
social framework, established broad social infrastructure for local issues and
strategic planning approach. However, it is possible to improve the content in
order to complete sustainable community development: adjustment to specific
development contexts for each community, taking more integrated approach
to development, alongside the dominant economic, active citizens involvement,
integrating the concept of sustainable development and the establishment
of lasting social infrastructure for continuous monitoring and evaluation
in developmentally vulnerable communities in Croatia.

Keywords
Community Development; Sustainable Development; Developmentally Vulnerable Communities; Regional Development; Regional Policy

Pristup razvojno osjetljivim zajednicama u Hrvatskoj: između teorijske konceptualizacije i političko-pravnih rješenja

Ana Miljenović ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: pdf (304 KB), Hrvatski, Str. 155 – 179 , preuzimanja: 45 *

Sažetak
Rad se bavi problemom razvojno osjetljivih zajednica u Hrvatskoj s dvaju polazišta:
jedno čine aktualna teorijska promišljanja razvoja zajednice, a drugo
hrvatska političko-pravna rješenja. Razvoj zajednice shvaćen je kao proces i
ishod koji se očituje na različitim poljima življenja u zajednici te koji bi trebao
biti održiv u pogledu socijalne, ekonomske i ekološke komponente razvoja.
Dosadašnja hrvatska regionalna politika bila je u odnosu na teorijski okvir redukcionistička.
Značajnije promjene najavljuje nova regionalna politika razvijena
pod utjecajem Europske Unije. Konceptualno, takva politika donosi
značajne promjene u formi pristupa regionalnom razvoju, ali i razvojno
osjetljivim lokalitetima: obuhvatniji pristup dimenzijama razvoja, izraženiji
pristup procesnim aspektima razvoja, sistemsku integriranost u širi društveni
okvir, uspostavljanje šire društvene infrastrukture za pitanja lokalnog razvoja,
pristup strateškog planiranja u razvoju zajednice. Ipak, moguća su sadržajna
unapređenja prema cjelovitom održivom razvoju zajednice: prilagodba specifičnim
razvojnim kontekstima zajednica u Hrvatskoj, zauzimanje cjelovitijeg
pristupa razvoju izvan dominantno ekonomskog, aktivnije uključivanje stanovnika
kao nositelja razvoja, integriranje razvoja u koncept održivog razvoja
i uspostavljanje trajne društvene infrastrukture za kontinuirano praćenje i evaluiranje
mjera na razvojno osjetljivim zajednicama u Hrvatskoj.

Ključne riječi
razvoj zajednice; održivi razvoj; razvojno osjetljive zajednice; regionalni razvoj; regionalna politika

THE IMPACT OF STATE POLICY CAPACITY ON THE DEVELOPMENT OF ENERGY POLICY IN GERMANY: A CASE STUDY OF THE ‘NEW ENERGY PARADIGM’

Davor Stipetić

Fulltext: pdf (325 KB), Croatian, Pages 129 – 154

Abstracts
Under the circumstances of increasingly visible climate change, most notably
in the phenomenon of global warming, it has become more and more clear
that the energy industry based on the exploitation of fossil fuels has significantly
contributed to this development. Therefore, many countries acknowledge
the need for a policy paradigm shift in the field of energy policy, which
implies an increased relying on renewable energy sources and the improvement
of energy efficiency. The author conducts a case study of Germany – a
forerunner in European efforts to link the energy industry based on renewable
sources and environmental protection, and also on maintaining the security
of energy supply. The paper tests whether this orientation of Germany is
based on its policy capacity – “the ability to marshal the necessary resources
to make intelligent collective choices about and set strategic directions for the
allocation of scarce resources to public ends” (Painter i Pierre, 2005: 2), and
concludes that it is the internal state determinants, rather than policy diffusion,
which have played a central role in Germany’s attainment of a leadership position
in the accomplishment of the “new energy paradigm”.

Keywords
Energy Policy; Germany; Policy Capacity; Policy Diffusion; Renewable Energy Sources

Utjecaj policy-kapaciteta države na razvoj energetske politike u Njemačkoj: Studija slučaja “nove energetske paradigme”

Davor Stipetić

Puni tekst: pdf (325 KB), Hrvatski, Str. 129 – 154

Sažetak
U okolnostima sve primjetnijih klimatskih promjena, koje su najuočljivije u
fenomenu globalnog zatopljenja, postaje sve jasnije da energetika utemeljena
na iskorištavanju fosilnih goriva znatno pridonosi toj pojavi. Zbog toga mnoge
zemlje uviđaju potrebu za promjenom policy-paradigme u području energetske
politike, što znači sve veće oslanjanje na obnovljive izvore energije i
povećanje energetske učinkovitosti. Autor provodi studiju slučaja Njemačke
– predvodnice europskih nastojanja na povezivanju energetike utemeljene na
obnovljivim izvorima i zaštiti okoliša, ali i na očuvanju sigurnosti opskrbe
energijom. U radu se testira je li takva orijentacija Njemačke utemeljena na
njezinu policy-kapacitetu – “sposobnosti raspoređivanja nužnih resursa za donošenje
razboritih kolektivnih odluka o alokaciji oskudnih resursa za ostvarivanje
javnih ciljeva i postavljanje strateških smjernica u tu svrhu” (Painter i
Pierre, 2005: 2), te se zaključuje da su upravo te unutarnje determinante države,
a ne policy-difuzija, odigrale glavnu ulogu u zauzimanju vodećeg položaja
Njemačke u ostvarivanju “nove energetske paradigme”.

Ključne riječi
energetska politika; Njemačka; policy-kapacitet; policy-difuzija; obnovljivi izvori energije