EU nije YU – EU je fora: Analiza predreferendumskih televizijskih spotova Vlade RH za ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Zlatan Krajina ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: pdf (145 KB), Hrvatski, Str. 98 – 123

Sažetak
Analizom narativa i diskursa televizijskih spotova Vlade RH, emitiranih na
nacionalnim televizijama uoči referenduma o ulasku Hrvatske u EU, ova studija
uzima dvojak fokus, te nastoji, prvo, ustanoviti osnovne komunikacijske
oblike korištene u nastojanju mobiliziranja što većeg afirmativnog izjašnjavanja
građana s pravom glasa na referendumu i, drugo, demonstrirati njihov
značaj za komunikaciju Vlade s građanima, odnosno za demokratski proces
pregovaranja (osvajanja) popularnog konsenzusa oko prijenosa dijela suvereniteta
s nacionalne države na nadnacionalnu zajednicu. Dekonstrukcijom
jezične (ovdje audio-vizualne) dinamike odabrane koherentne skupine medijskih
tekstova (spotova) kao platforme reprezentiranja pretpostavljenih sukobljenih
stajališta o ulasku u EU ova studija identificira tipične diskurzivne
komponente spotova, odnosno implicirani odnos moći autora (Vlade) i adresata
(građana) spotova, koji se reflektira u tematskoj (izostavljanje informacija
o ispregovaranim stajalištima) i strukturnoj stalnosti (građanin odglumi
komentar o ulasku u vidu trača, a anonimni glas odgovori opovrgavanjem,
ruganjem, skretanjem s teme ili karikaturiranjem). Istraživanje pokazuje da
emitirani spotovi kao temeljni obrazac komunikacije uspostavljaju propagandu,
a ne informativni resurs, što im je deklarativni cilj. Umjesto ujednačenih
informacija o prednostima i manama ulaska Vlada nudi reklamne spotove
“prodaje” dobrobiti, zarađene ničime do odabirom ulaska u EU, a umjesto
demonstriranja ispregovaranih hrvatskih stajališta (temeljna pozicija ulaska)
nabrajaju se gospodarski uspjesi moćnih članica. Kontekstualizirajući spotove
u širim raspravama o političkoj komunikaciji uoči ulaska u EU, povlačim
paralele s iskustvima drugih novopridošlih članica s jedne, te s hrvatskim naslijeđem
autoritarnosti u komuniciranju elita s građanima o važnim nacionalnim
političkim temama s druge strane, u kojima raznolikost mišljenja građana
permanentno ne dobiva status relevantnog političkog mišljenja.

Ključne riječi
EU; Hrvatska; referendum; televizija; spot; propaganda