Televizijska javna drama: kako je 11. rujna 2001. postao 9/11

Petra Kovačević ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Tena Perišin ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: pdf (343 KB), Hrvatski, Str. 117 – 141

Sažetak
Utjecaj kapitalizma i komercijalizacije na medijske sisteme i njihove sadržaje, ali i publike predviđali su još njemački filozofi Max Horkheimer i Theodor Adorno prije gotovo sedamdeset godina. Danas su komodifikacija i glad za zabavom, spektaklom, šokom i emocijama intrinzične medijskoj ponudi i konzumaciji. U središtu je televizija i transformacija njene industrije vijesti u zapakirane visokoemotivne priče, nerijetko u nastavcima. Stvara se hibridna vrsta televizijskih vijesti – “javna drama” s elementima spektakla i emotivne veze s uživljenom publikom, prema medijskome stručnjaku Brianu Monahanu. Teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. američki mainstream mediji pretvorili su u “9/11” – seriju dramatičnih i emotivnih priča koje su nametnule određene okvire shvaćanja tog događaja te se trajno urezale u kolektivno pamćenje. Moralni šok, čvrsta emotivna veza sa žrtvama napada, pretvaranje spasioca u heroja i veliki osjećaj ljubavi i zajedništva među Amerikancima, zajedno sa suosjećanjem čitavog svijeta, stvoreni su već u prvih nekoliko sati nakon napada. Naglasak je bio na emocijama, strahu i svojevrsnom spektaklu stalne krize, a vrlo malo na odgovornosti i kritičkoj evaluaciji razloga napada. Fokusi na ljudske tragedije, strah i paniku uronjeni su u širu priču o terorističkom napadu i prijetnji Americi. Televizija i njene slike imaju moć oblikovati i nametati okvire unutar kojih publika poima određene događaje, a nerijetko ti isti okviri mogu biti i dio objašnjenja koja daju političari, kao i povod za
njihove postupke, primjerice u međunarodnoj političkoj areni – poput borbe protiv terorizma.

Ključne riječi
9/11; teroristički napad; javna drama; televizijske vijesti; televizija