Tko je čuvar ustava u Europskoj uniji?

Bojan Kovačević ; Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija

Puni tekst: pdf (332 KB), Srpski, Str. 7 – 32

Sažetak
Mjere koje su glavni donosioci odluka donijeli kako bi se izborili s krizom javnih
dugova svjedoče o promjeni ustavne prirode Evropske unije: Složena politička
zajednica čiji je legitimitet počivao na finoj ravnoteži između zahtjeva
za uspostavljanje europskog zajedništva i zahtjeva za očuvanje političke autonomije
država članica, dobija obrise imperijalnog modela centar – periferija.
Autor analizira ovakav razvoj u svjetlu učenja o čuvaru ustava, koje su u svojim
radovima razvili Benjamin Constant i Carl Schmitt. Bez obzira na promjene
društveno-historijskih okolnosti, zadatak čuvara ustava jest da utvrdi točku
koja se ne smije napadati ukoliko se želi očuvati legitimitet političke zajednice.
U kontekstu europskih integracija pitanje “Tko je čuvar ustava?” svjesno
je zaobilaženo. Ta strategija, koja se pokazala funkcionalno uspješnom jer je
proizvela zajedničko tržište i monetarnu uniju, gurala je EU k sistemskoj krizi
u kojoj se danas nalazi. Predugo odsustvo čuvara europskih ugovora/ustava
suočilo je države članice s izborom između odbijanja pokoravanja odlukama
centra i potpunog prepuštanja odgovornosti za blagostanje vlastitih građana
europskom proto-imperijalnom poretku. Koncept imperija u ovom članku je
vrijednosno neutralan, upotrebljen samo kao jedan od mogućih teorijskih okvira
za objašnjenje nove empirijske stvarnosti procesa europskih integracija.

Ključne riječi
čuvar ustava; gospodar ustava; Sud pravde EU; Europsko vijeće; kriza EU; demokratski deficit; imperij