Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5

Izvorni znanstveni članak

Ivan Rimac ; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Ivan Burić ; Odsjek za komunikologiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Aleksandar Štulhofer ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (295 KB) str. 64-79 citiraj
Puni tekst: engleski, pdf (295 KB) str. 79-79 citiraj

Sažetak
Županovljeva teorija egalitarnog sindroma (ES) (Županov, 1970) nedavno je operacionalizirana i inicijalno testirana na indikatorima županijske razvijenosti (Štulhofer i Burić, 2015; Burić i Štulhofer, 2016). Kako bi odgovorila na pitanje je li razmjerno rašireno prihvaćanje ES kulturalno naslijeđe, kao što je smatrao Županov, ili pak posljedica tranzicijskih troškova, provedena je analiza na županijskoj razini uporabom povijesnih podataka (Vuković, Štulhofer i Burić, 2017), koja je rezultirala većom empirijskom potporom za prvu od dviju teza. U ovome radu autori nastoje provjeriti ranije uvide na mikro razini (sociodemografska obilježja prihvaćanja ES) i makro razini (povezanost županijske razine ES s povijesnim indikatorima razvijenosti) obuhvatnijim i robusnijim statističkim postupcima (višerazinsko regresijsko modeliranje). Osim opisane provjere, koja je potvrdila ranije nalaze, u radu predstavljamo i validaciju kratke mjere ES koja obuhvaća samo pet čestica (SEMA-5), što je čini prikladnom za uporabu u širokom rasponu istraživanja društvenih fenomena.

Ključne riječi
egalitarni sindrom, Josip Županov, SEMA-5, validacija, metodologija

Hrčak ID: 186451

URI
http://hrcak.srce.hr/186451

Facebook