Arhiva kategorije: Komentari

Hrvatski paradoks: improvizacija umjesto organiziranog sustava

Piše: doc. dr. sc. ROBERT BARIĆ

 

Analizira li se djelovanje hrvatskih institucija u tekućoj krizi izazvanoj pandemijom virusa COVID 19, vidljiv je paradoks. S jedne strane od početka veljače do danas poduzet je niz pravovremenih mjera, čime je izbjegnut eksponencijalni rast oboljelih. S druge strane, sve je to učinjeno u uvjetima nepostojanja sustava upravljanja u kriznim situacijama, nizom improvizacija. To je u intervjuu u TV emisiji “Nedjeljom u dva” 5. travnja 2020. godine potvrdila dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i članica Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, rekavši: “Nitko se na ovo nije pripremio, mnogo stvari smo organizirali u hodu. Trebalo nam je vremena, ali mislim da je dosad dobro.”

Nastavi čitati

Utjecaj pandemije koronavirusa na tržište visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji

Piše: MATE SUBAŠIĆ

 

Pandemija uzrokovana koronavirusom iznjedrila je na površinu mnoge strukturne probleme sveučilišta u Velikoj Britaniji. Problemi na koje je do sada upozoravalo akademsko osoblje u novim okolnostima zadaju glavobolju svim dionicima visokog obrazovanja, uključujući sadašnje i buduće studente, rektore i predstavnike sveučilišta te u konačnici i samu Vladu.

Nastavi čitati

Pandemijska kriza i njene posljedice za ekonomske i klasne odnose u Hrvatskoj

Piše: DIMITRIJE BIRAČ

 

Hrvatsko društvo prolazi već četvrti tjedan karantene zbog dosad neviđene zdravstvene krize u povijesti Republike Hrvatske. Znatan dio stanovništva prisiljen je ostati u svojim domovima, a dobar dio poslodavaca, barem privremeno, obustaviti svoje poslove. Nemogućnost rada i zarade dodatno je potencirana sličnim zdravstvenih mjerama u svim drugim zemljama Europske Unije. Stoga nije teško zaključiti ono o čemu se već tjednima intenzivno govori i piše – slijedi velika ekonomska kriza, s nepoznatim trajanjem, ali s većim intenzitetom od posljednje krize. Iz navedenih razloga, sasvim logično, javljaju se politološke, sigurnosne i ekonomske analize koje pokušavaju dati ne samo racionalno objašnjenje postojećih turbulencija, nego i anticipirati daljnje ponašanje društvenih aktera. Istovremeno, nedostaje pokušaj objašnjenja aktualne situacije iz perspektive političke ekonomije.

Nastavi čitati

Pandemija straha

Piše: Prof. dr. sc. MILAN PODUNAVAC

 

Strah od straha

Dvadeseti vek, prognozirao je A. Kami (Camus), bit će vek straha. To svakako važi i za dvadeset i prvi vek. Globalni val straha prekrio je svet. Korona i strah dominiraju podjednako u privatnim komunikacijama i javnom diskursu. Pandemiju korone prati pandemija straha.

Nastavi čitati

Kako Hrvatska upravlja krizama u kojima se našla?

Piše: doc. dr. sc. ROBERT MIKAC

 

Cijeli svijet trenutno se nalazi u jedinstvenoj krizi zbog koje su zaustavljeni i promijenjeni uobičajeni načini funkcioniranja, putovi opskrbe i redovan život. Kriza izazvana nekontroliranim širenjem koronavirusa (SARS-CoV-2) koji uzrokuje bolest (Covid-19) pogađa sve slojeve društva i nitko nije imun na njene posljedice. Ova kriza je uistinu jedinstvena jer se u vrlo kratkom vremenu (efekt globalizacije) proširila po cijelom svijetu i nitko ju ne može negirati kao što je bio slučaj s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, te je prva globalna kriza suvremenog doba s kojom se cjelokupno čovječanstvo susreće. Prvi i drugi svjetski rat bez obzira na njihov naziv nisu zahvatili cijeli svijet, kao ni što efekti spomenute financijske krize iz 2008. godine nisu utjecali na sve države i ljude. Trenutna kriza je prva koja zahvaća ili će tek zahvatiti sve pore društava svih država svijeta. Stoga zaslužuje punu pozornost, praćenje, analizu i prikupljanje zapažanja o svim segmentima krize, kao i odgovorima nadležnih tijela.

Nastavi čitati

Koja pitanja otvara koronakriza?

Piše: KARLO JURAK

 

U ovim trenucima, u kojima se nosimo s jednom od najvećih kriza zadnjih desetljeća, koju je nemoguće svesti samo na njenu zdravstveno-epidemiološku dimenziju, vrijeme je da naglasimo pojave i potencijalne lekcije koje bismo mogli iz nje naučiti. Također, to je vrijeme i da postavimo neka legitimna pitanja koja su možda u ovom trenutku nepopularna, ali su nužna.

Nastavi čitati

Politologija pandemije


(Autorica fotografije: Katarina Baraba)

Piše: DEJAN JOVIĆ
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

 

Sve donedavno, do prije dva tjedna otprilike, sve je bilo normalno. A onda se brzo urušio svijet normalnosti i ušli smo – neočekivano i brzo – u izvanrednost. Jedna za drugom suspendirane su norme ponašanja i djelovanja na koje smo navikli kao na nešto prirodno. Pokazalo se da bi nam se moglo dogoditi da brzo srušimo ili barem značajno oštetimo svijet prava i slobode, koji je dugo i teško građen. Do danas smo se već značajno izmijenili. Prihvatili smo ono što je donedavno bilo nezamislivo a napustili ono za što smo mislili da je neupitno – a pred nama su daljnje restrikcije: zabrane, preporuke, kazne… Kao da smo u nekom stanju međuvladavine, između starog svijeta koji više nije moguć i novog za kojeg ne znamo kakav će biti.

Nastavi čitati

Jasmin Mujanović: Hunger and Fury: The crisis of democracy in the Balkans (C Hurst & Co Publishers Ltd, 2018)

By DANIJELA DOLENEC      JAN 24, 2018

 

The following text is a review by Danijela Dolenec of the new book by Jasmin Mujanović Hunger and Fury: The crisis of democracy in the Balkans (C Hurst & Co Publishers Ltd, 2018). Dolenec, a member of the editorial board of the Croatian Political Science Review, is currently a visiting scholar at the Nuffield College, University of Oxford, UK. She presented her review of Mujanović’s book as an invited discussant at the book launch event on 24th January 2018 at St. Anthony’s College in Oxford, UK. Dolenec’s generously informed critical reading of the book moves further the debate about the democratic transformation of the Balkans.

Nastavi čitati

Socijalizam ili barbarstvo? (uz stotu obljetnicu Ruske revolucije 1917-2017)

Piše: Prof. dr. sc. DRAGUTIN LALOVIĆ

 

Civilizacijski raskid s imperijalističkim barbarstvom

U temeljnom programskom dokumentu Ruske revolucije, “Deklaraciji o pravima radnoga i eksploatiranog naroda”, usvojenom na Trećem zasjedanju Sveruskog Sovjeta radničkih, vojničkih i seljačkih deputata, 12. siječnja 1918. godine (25. po novom kalendaru), svečano je i samosvjesno obznanjeno:

“Izražavajući nepokolebljivu odlučnost da čovječanstvo istrgne iz pandži financijskog kapitala i imperijalizma, koji su u ovom ratu, najzločinačkijem od svih ratova, krvlju natopili zemlju”, ova deklaracija inzistira na “potpunom raskidu s barbarskom politikom buržoaske civilizacije, koja je blagostanje eksploatatora i malog broja izabranih nacija gradila na porobljavanju stotina milijuna radnog stanovništva u Aziji, u kolonijama uopće i u malim zemljama.” (Vidi Mrđević, 1989: 162; istaknuo – D.L.). Nastavi čitati