Recenzija, Prikaz slučaja

Jadranka Švarc ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Hrčak ID: 262812

URI
https://hrcak.srce.hr/262812

Recenzija, Prikaz slučaja

Dimitrije Birač ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Hrčak ID: 262811

URI
https://hrcak.srce.hr/262811

Recenzija, Prikaz slučaja

Višeslav Raos ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Hrčak ID: 262810

URI
https://hrcak.srce.hr/262810

Recenzija, Prikaz slučaja

Hrvoje Cvijanović ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Hrčak ID: 262808

URI
https://hrcak.srce.hr/262808

Recenzija, Prikaz slučaja

Velimir Veselinović ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Hrčak ID: 262806

URI
https://hrcak.srce.hr/262806

Pismo uredniku

Filip Ejdus ; Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu

Hrčak ID: 262803

URI
https://hrcak.srce.hr/262803

Original scientific paper
https://doi.org/https://doi.org/10.20901/pm.58.3.08

Nikola Buković ; Faculty of Political Science, University of Zagreb

Abstracts
This paper presents an application of the explanatory model aimed at formulation and institutional development in the field of the Croatian upper secondary vocational education. Data was collected via 17 in-depth semi-structured interviews with informants directly involved in formulating relevant policy documents from the independence onwards. Informants were affiliated with competent central state entities, counties, employers’ associations, trade unions and relevant international organizations. The overall thesis that central state actors hold the greatest positional power over key institutional features such as financing, learning content and standards of delivery, is but partially validated. Indeed, central state actors represent the most powerful group. However, dynamics are predominantly structured around workings of two relatively stable and competitive coalitions: “the educational” vs. “the economic”, with the affiliation of central state actors commonly split between these two coalitions.

Keywords
Vocational Education; Framework; Actors; Formulation; Coalitions

Hrčak ID: 262801

URI
https://hrcak.srce.hr/262801

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.20901/pm.58.3.08

Nikola Buković ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak
Ovaj rad predstavlja testiranje eksplanatornog modela formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na podacima prikupljenim putem 17 dubinskih, polustrukturiranih intervjua s osobama koje su od hrvatske neovisnosti do danas bile uključene u relevantne procese formulacije te politike. Sudionici su regrutirani iz redova tijela središnje države, županija, političkih stranaka, udruga poslodavaca, sindikata te relevantnih međunarodnih organizacija. Temeljna teza ove analize – kako tijela središnje države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja i standarda provedbe – nalazi tek djelomično utemeljenje u nalazima. Iako u cjelini gledano akteri središnje države doista predstavljaju najmoćniju skupinu, dinamike između ključnih aktera uglavnom su strukturirane oko djelovanja dviju relativno stabilnih te kompetitivno orijentiranih koalicija: “obrazovne” i “gospodarske”. Pritom se dio aktera središnje države u većini procesa svrstava u jednu, a dio u drugu koaliciju.

Ključne riječi
strukovno obrazovanje; ustroj; akteri; formulacija; koalicije

Hrčak ID: 262801

URI
https://hrcak.srce.hr/262801

Original scientific paper
https://doi.org/https://doi.org/10.20901/pm.58.3.07

Rašeljka Krnić ; Institute of Social Sciences Ivo Pilar
Mirjana Adamović ; Institute of Social Sciences Ivo Pilar
Ivana Radačić ; Institute of Social Sciences Ivo Pilar

Abstracts
Different ideological positions determine models or policies aimed at regulating prostitution, respectively persons who engage in prostitution, organize prostitution or seek services in that domain of social life. In this paper, we present the views of relevant experts on prostitution policies in the Republic of Croatia. The conclusions of the paper are based on a qualitative research conducted in semi-structured interviews on a sample of 15 experts from different fields (ministries, government offices, independent state bodies, parliamentary committees and civil society organizations) in whose scope of regulation is the phenomenon of prostitution or related problems. Interviewees most often place prostitution either in the discourse of violence and exploitation or sexual labor. Most experts advocate a change in the model of regulation of prostitution, and among the most frequently mentioned European models, which the Croatian model could be modeled on, are the Swedish model of criminalization of clients, the decriminalization model and the model of legalization. It is noticeable that civil society professionals who devise harm reduction programs and work with people who sell sexual services are more likely to opt for liberal models of regulating prostitution. All experts emphasize the importance of adopting policies that would make it easier to get out of prostitution.

Keywords
Prostitution; Models of Prostitution Regulation; Public Policies; Human Rights

Hrčak ID: 262799

URI
https://hrcak.srce.hr/262799

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.20901/pm.58.3.07

Rašeljka Krnić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Mirjana Adamović ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Ivana Radačić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Sažetak
Različite ideološke pozicije određuju modele, odnosno politike usmjerene prema reguliranju prostitucije, tj. prema osobama koje se prostitucijom bave, organiziraju prostituciju ili traže usluge u toj domeni društvenog života. U ovom radu prikazujemo stavove relevantnih stručnjaka/inja o politikama prostitucije u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada temelje se na kvalitativnom istraživanju provedenom polustrukturiranim intervjuima na uzorku 15 stručnjaka/ inja iz različitih područja (ministarstava, vladinih ureda, neovisnih državnih tijela, saborskih odbora i civilnih udruga) u čijem je djelokrugu regulacije fenomen prostitucije ili s njim povezani problemi. Sugovornici/e prostituciju najčešće smještaju ili u diskurs nasilja i eksploatacije ili u diskurs seksualnog rada. Većina stručnjaka/inja zagovara promjenu modela regulacije prostitucije, a među najčešće spominjanim europskim modelima, na koje bi se hrvatski model mogao ugledati, su švedski model kriminalizacije klijenata, dekriminalizacijski model i model legalizacije. Primjetno je da se stručnjaci/kinje iz civilnog društva koji donose programe smanjenja štete i rade s osobama koje prodaju seksualne usluge češće opredjeljuju za liberalne modele reguliranja prostitucije. Svi stručnjaci/kinje ističu važnost donošenja politika koje bi bile usmjerene prema lakšem izlasku iz prostitucije.

Ključne riječi
prostitucija; modeli regulacije prostitucije; javne politike; ljudska prava

Hrčak ID: 262799

URI
https://hrcak.srce.hr/262799