Recenzija, Prikaz slučaja
Tihomir Cipek ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 252 Kb
str. 149-154
Sažetak
Ključne riječi
Hrčak ID:
275537
Recenzija, Prikaz slučaja
Tihomir Cipek ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 252 Kb
str. 149-154
275537
Recenzija, Prikaz slučaja
Leonida Pavlović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 243 Kb
str. 147-149
275536
Recenzija, Prikaz slučaja
Damjan Stanić ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 247 Kb
str. 143-146
275535
Recenzija, Prikaz slučaja
Dimitrije Birač ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 248 Kb
str. 140-143
275534
Recenzija, Prikaz slučaja
Sebastian A. Kukavica ; School of Social & Political Sciences, University of Glasgow
Puni tekst: hrvatski pdf 250 Kb
str. 139-0
275533
Recenzija, Prikaz slučaja
Mirjana Kasapović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 287 Kb
str. 131-135
275532
Review article
https://doi.org/10.20901/pm.59.1.05
Dunja Majstorović orcid.org/0000-0001-6481-1564 ; Faculty of Political Sciences, University of Zagreb
Željana Ivanuš orcid.org/0000-0003-1480-4459 ; Faculty of Political Sciences, University of Zagreb
Gordana Vilović orcid.org/0000-0002-4852-5688 ; Faculty of Political Sciences, University of Zagreb
Full text: croatian pdf 409 Kb
page 100-127
The aim of the paper is to give an overview of the development of journalism ethics in Croatia. By analyzing the literature on the history of journalism in Croatia and using two research methods, four key periods of the development of interest in journalism ethics have been identified: 1) the emergence of the first informative newspapers and the beginnings of professionalization of journalism in the 1910s; 2) the adoption of the first code of journalists, the establishment of the first successful school for journalists and the beginnings of university education for journalists in the mid-1960s and the early 1970s; 3) the emergence of scientific interest in journalism ethics in the second half of the 1990s and the launch of the first university course on journalism ethics; 4) a period of heightened interest expressed through the proliferation of papers on journalism ethics within the scientific community in Croatia from the mid-2000s.31
Journalism Ethics, Association of Journalists, Codes of Ethics, Education of Journalists, Scientific Production
275491
Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/pm.59.1.05
Dunja Majstorović orcid.org/0000-0001-6481-1564 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Željana Ivanuš orcid.org/0000-0003-1480-4459 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Gordana Vilović orcid.org/0000-0002-4852-5688 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 409 Kb
str. 100-127
Cilj rada jest analizirati tijek razvoja novinarske etike u Hrvatskoj kroz tri aspekta: razvoj interesa za etiku i etičke kodekse u novinarskom društvu, uvođenje novinarske etike u obrazovanje novinara i analizu znanstvene produkcije o etici novinarstva. Analizom literature o povijesti novinarstva u Hrvatskoj te dvjema metodama istraživanja u radu su identificirana četiri ključna razdoblja interesa za etiku novinarstva: 1) pojava prvih informativnih novina i počeci profesionalizacije novinarstva povezani s osnivanjem Hrvatskog novinarskog društva 1910-ih; 2) usvajanje prvog kodeksa novinara, osnivanje prve uspješne škole za novinare (Vjesnikova škola) i počeci fakultetskog obrazovanja novinara (Fakultet političkih znanosti) sredinom 1960-ih i početkom 1970-ih; 3) pojava znanstvenog interesa za etiku novinarstva (prvi znanstveni članci i knjiga) u drugoj polovici 1990-ih te pokretanje prvog sveučilišnog kolegija etike novinarstva; 4) razdoblje pojačanog interesa i proliferacije radova na temu etike novinarstva u okviru znanstvene zajednice u Hrvatskoj od sredine 2000-tih.
novinarska etika, Hrvatsko novinarsko društvo, etički kodeksi, obrazovanje novinara, znanstvena produkcija
275491
Original scientific paper
https://doi.org/10.20901/pm.59.1.04
Valentino Kuzelj orcid.org/0000-0003-3028-8562 ; Faculty of Law, University of Zagreb
Ana Horvat Vuković orcid.org/0000-0002-8451-5620 ; Faculty of Law, University of Zagreb
Full text: croatian pdf 349 Kb
page 75-99
The Constitution of the Republic of Croatia expresses commitment to the concept of the welfare state and the principle of social justice as common values of European constitutionalism. The jurisprudence of the Constitutional Court affirms their binding nature and declares their belonging to the inviolable core of the Constitution, so-called constitutional identity. Therefore, departing from these fundamental and “eternal” values would mean to abandon the constitutional order altogether. In the context of enhanced European integration, due to the social deficit of the European Union, it is necessary to protect the social core of the Croatian Constitution. The insistence on the protection of the welfare state and social justice as components of the Croatian constitutional identity does not seek to undermine the European unity. Instead, it aims at creating a socially just united Europe.
Social State, Social Justice, Constitutional Identity, National Identity, European Union
275488
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.59.1.04
Valentino Kuzelj orcid.org/0000-0003-3028-8562 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ana Horvat Vuković orcid.org/0000-0002-8451-5620 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Puni tekst: hrvatski pdf 349 Kb
str. 75-99
Ustav Republike Hrvatske izražava predanost konceptu socijalne države i načelu socijalne pravde kao zajedničkim vrijednostima europskog konstitucionalizma, a iz ustavnosudske prakse proizlazi njihov obvezujući značaj te njihova pripadnost nepovredivoj srži Ustava, tzv. ustavnom identitetu. Stoga bi odustajanje od tih temeljnih i “vječnih” vrijednosti značilo prekid dosadašnjeg i uspostavu novog ustavnog poretka. S obzirom na prepoznati socijalni deficit Europske unije, zaštita socijalne ukorijenjenosti hrvatskoga Ustava ističe se nužnom u kontekstu pojačane integracije. Pritom inzistiranje na zaštiti ustavno-identitetskih odrednica socijalne države i socijalne pravde ne stremi narušavanju europskog zajedništva, već izgradnji socijalno pravedne ujedinjene Europe.
socijalna država, socijalna pravda, ustavni identitet, nacionalni identitet, Europska unija
275488