Crnogorsko nacionalno pitanje: pravne posljedice odluka Podgoričke skupštine 1918. godine

Pregledni rad

https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02

László Heka ; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju, Szeged, Mađarska


Puni tekst: hrvatski pdf 360 Kb

str. 24-48

citiraj


Sažetak

Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek ‎je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog ‎raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano ‎je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i ‎Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata,‎ što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio ‎dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga ‎je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu ‎izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore‎ odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj ‎i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske ‎republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni ‎prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od‎ tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne ‎reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama ‎Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke ‎prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet ‎domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih ‎razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.‎

Ključne riječi

Crna Gora, crnogorsko nacionalno pitanje, Podgorička skupština, Božićni ustanak, Srpska pravoslavna crkva, Crnogorci

Hrčak ID:

275481

URI

https://hrcak.srce.hr/275481

Podaci na drugim jezicima: engleski