Konstrukcija antifašističke povijesti:“Muslimanske rezolucije” 1941.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.20901/pm.58.3.01

Mirjana Kasapović ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (399 KB) str. 7-38 citiraj

Sažetak
U suvremenoj bošnjačkoj historiografiji o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) važno mjesto zauzimaju muslimanske rezolucije – šest političkih predstavki što su ih pripadnici muslimanske vjerske i svjetovne elite poslali vlastima NDH i javnosti u jesen i zimu 1941. U prvom dijelu članka ocrtavam povijesno-politički kontekst u kojemu su se rezolucije pojavile. Potom ukazujem na motive koji su potaknuli interes za te dokumente, a koji su pronađeni u njihovu navodnom prešućivanju i krivotvorenju u jugoslavenskoj politici i historiografiji komunističkog razdoblja. U drugom dijelu prikazujem interpretacije sadržaja i značenje rezolucija u revizionističkoj struji bošnjačke historiografije. U trećem dijelu diskurzivnom analizom rezolucija te opisom ratnoga ideološkog i političkog profila brojnih njihovih istaknutih potpisnika pokazujem stvarnu prirodu tih dokumenata. U zaključnom dijelu raščlanjujem dinamiku i logiku revizionističke interpretacije muslimanskih rezolucija – prostornu i socijalnu diseminaciju te ideološku i političku falsifikaciju – kao jedan od temelja konstrukcije antifašističke povijesti Muslimana/ Bošnjaka u Drugome svjetskom ratu uopće. Zaključujem da muslimanske rezolucije nisu bile ni protuustaški ni antifašistički akti, nego prosvjedna pisma koja su imala ograničene političke ciljeve: utjecati na državu kako bi obuzdala i nadzirala vjersko i etničko nasilje te zaštititi muslimansko stanovništvo od nasilja nad njime, ali i osloboditi ga od odgovornosti za nasilje nad drugim zajednicama.

Ključne riječi
NDH; muslimanske rezolucije; prosvjed; antifašizam; povijesni revizionizam

Hrčak ID: 262788

URI
https://hrcak.srce.hr/262788