Mario Munta ; CEU – Central European University, Budimpešta, Mađarska

Puni tekst: pdf (336 KB), Hrvatski, Str. 123 – 138 , preuzimanja: 0 *

Sažetak
Autor problematizira položaj skandinavskog modela države blagostanja u
stranačkom sustavu Skandinavije i pri biračkom korpusu. Polazi od Esping-
Andersenove tipologizacije država socijalnog kapitalizma i pokazuje kako
skandinavski model po principima univerzalnosti, solidarnosti, razine oporezivanja
i inzistiranju na punoj zaposlenosti odudara od ostalih zemalja. Uvidi
historijskog institucionalizma ukazuju na korporativističku prirodu odlučivanja
u Skandinaviji i snažan utjecaj interesnih skupina formiranih uslijed
klasnih rascjepa. Pokazuje se kako tripolarnu strukturu stranačkog sustava
karakterizira stabilnost i perzistentnost. Istraživanja pak dokazuju slabu sklonost
stranaka kresanju države blagostanja, ali i postojanje ideoloških razlika u
vezi s pitanjem ekonomske liberalizacije. Stavovi biračkog korpusa, s druge
strane, pokazuju stabilnu potporu državi blagostanja i porast skepse prema opsežnom
državnom aparatu. Ekspanzivna država blagostanja čini se kao raison
d’être skandinavske politike.

Ključne riječi
skandinavski model; država blagostanja; politike države blagostanja; skandinavski stranački sustav; biračke preferencije